hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Luko Stulli i dubrovačka književna baština

Stjepan Ćosić

Puni tekst: hrvatski, pdf (152 KB) str. 259-286 preuzimanja: 916* citiraj
APA 6th Edition
Ćosić, S. (2003). Luko Stulli i dubrovačka književna baština. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (41), 259-286. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/11708
MLA 8th Edition
Ćosić, Stjepan. "Luko Stulli i dubrovačka književna baština." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , br. 41, 2003, str. 259-286. https://hrcak.srce.hr/11708. Citirano 23.08.2019.
Chicago 17th Edition
Ćosić, Stjepan. "Luko Stulli i dubrovačka književna baština." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , br. 41 (2003): 259-286. https://hrcak.srce.hr/11708
Harvard
Ćosić, S. (2003). 'Luko Stulli i dubrovačka književna baština', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (41), str. 259-286. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/11708 (Datum pristupa: 23.08.2019.)
Vancouver
Ćosić S. Luko Stulli i dubrovačka književna baština. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2003 [pristupljeno 23.08.2019.];(41):259-286. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11708
IEEE
S. Ćosić, "Luko Stulli i dubrovačka književna baština", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., br. 41, str. 259-286, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11708. [Citirano: 23.08.2019.]

Sažetak
Dubrovčanin Luko Stulli (1772-1828) u literaturi je poznat kao liječnik, znanstvenik, pjesnik, dramatičar i prevoditelj. Pisao je medicinske i prirodoznanstvene studije, a sačuvani su i njegovi spisi o gospodarskoj teoriji i dubrovačkoj povijesti. Uz uvid u bibliografiju i činjenice iz njegova životopisa, razmatra se i vrednuje Stullijevo mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti kasnog klasicizma. Stullijeva književna i kulturnojezična gledišta analiziraju se na primjeru njegove kritike Gundulićeva Osmana te talijanskih prijevoda dubrovačkih latinista i Ignjata Ðurđevića. Napose se tumače implikacije Stullijeva književnog rada u kontekstu kulturnointegracijskih gibanja u Dubrovniku i Dalmaciji početkom 19. stoljeća.

Hrčak ID: 11708

URI
https://hrcak.srce.hr/11708

[engleski]

Posjeta: 1.578 *