hrcak mascot   Srce   HID

Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No. 40, 2002.

Izvorni znanstveni članak

O ranoj renesansi u Dubrovniku

Ante Šoljić

Puni tekst: hrvatski, pdf (129 KB) str. 127-146 preuzimanja: 1.428* citiraj
APA 6th Edition
Šoljić, A. (2002). O ranoj renesansi u Dubrovniku. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (40), 127-146. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/11726
MLA 8th Edition
Šoljić, Ante. "O ranoj renesansi u Dubrovniku." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , br. 40, 2002, str. 127-146. https://hrcak.srce.hr/11726. Citirano 23.01.2019.
Chicago 17th Edition
Šoljić, Ante. "O ranoj renesansi u Dubrovniku." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , br. 40 (2002): 127-146. https://hrcak.srce.hr/11726
Harvard
Šoljić, A. (2002). 'O ranoj renesansi u Dubrovniku', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (40), str. 127-146. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/11726 (Datum pristupa: 23.01.2019.)
Vancouver
Šoljić A. O ranoj renesansi u Dubrovniku. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2002 [pristupljeno 23.01.2019.];(40):127-146. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11726
IEEE
A. Šoljić, "O ranoj renesansi u Dubrovniku", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., br. 40, str. 127-146, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/11726. [Citirano: 23.01.2019.]

Sažetak
Osim matica u Italiji i sjeverozapadnoj Europi, renesansa je imala i brojne ‘rukavce’ i ‘pritoke’, među kojima Dubrovnik ima dostojno mjesto. Uz osvrt na uvjete koji su poduprli renesansna gibanja, u radu je riječ o osobito intenzivnom desetljeću (1433-1443) prodora renesansnog ozračja u Dubrovnik. Renesansna gibanja mogu se uočiti u nizu međusobno povezanih procesa i događanja na gospodarskom, kulturnom i znanstvenom planu. Uz glavna graditeljska dostignuća te epohe, gradnju novog Kneževa dvora i vodovoda s gradskim česmama u radu je posebno riječ o tragovima koje je u Dubrovniku ostavio začetnik renesansne arheologije i epigrafike Ankonitanac Ciriaco de Pizzecollis. Nakon nalaza Ciriakova rukopisnog izvornika u knjizi Statuta, uspoređuju se i analiziraju natpisi koji su uklesani na Kne- ževom dvoru i Onofrijevoj česmi, a koji odstupaju od Ciriakova predloška. Tumači se njihov nastanak i smisao, a objašnjavaju se i greške u prijepisu.

Hrčak ID: 11726

URI
https://hrcak.srce.hr/11726

[engleski]

Posjeta: 4.720 *