Pregledni rad
Oduzimanje osobne slobode zbog nepoštovanja sudskog naloga ili izvršenja zakonske obveze u praksi Europskog suda za ljudska prava
Gregori Graovac
; Ustavni sud Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U radu se razmatraju nepoštovanje zakonitog sudskog naloga i osiguranje izvršenja zakonom propisane obveze kao osnove dopuštenog oduzimanja osobne slobode propisane člankom 5. stavkom 1.b) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. O tim su osnovama konvencijska tijela zadužena za provedbu nadzora nad njezinom primjenom odlučivala u iznimno malom broju predmeta. Prema autoru dostupnim komentarima te konvencije – uključujući one najpoznatijih komentatora (Harris, D. i dr.; Jacobs, F. G. i dr.; van Dijk, P. i dr.) – komentatori nisu njezinu članku 5. stavku 1.b) posvetili više od dvije-tri stranice, a ne postoje čak ni najkraća monografska djela o njemu. Važnost te materije nerazmjerna je navedenim kvantitativnim pokazateljima jer se u mogućnosti njezina “nezakonita” tumačenja i primjene krije velika opasnost za osobnu slobodu. To se u prvom redu tiče oduzimanja osobne slobode radi izvršenja zakonske obveze jer već sama formulacija navedene osnove zbog svoje širine u sebi krije opasnost podvođenja pod nju neprimjerenih sadržaja (oduzimanja osobne slobode radi opće obveze poštovanja zakona te preventivnog oduzimanja osobne slobode). No Europski sud za ljudska prava je svojom praksom uspostavio načela koja onemogućuju njezino potencijalno neprimjereno široko tumačenje. Posebna pozornost posvećena je recentnoj presudi (od 7. ožujka 2013.) u predmetu Ostendorf protiv Njemačke, iz koje se može steći dobar uvid u neuralgične točke predmetne problematike. Njom je taj sud potvrdio i djelomice dogradio ustaljenu praksu u predmetnoj materiji. Potvrdio ju je u dijelu koji se tiče razgraničenja oduzimanja osobne slobode radi izvršenja zakonske obveze i radi dovođenja nadležnoj sudbenoj vlasti u slučajevima iz točke c) članka 5. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a dogradio ju je stajalištem kako se obveza čuvanja javnog reda i mira u obliku nečinjenja kažnjivih djela može smatrati specifičnom i konkretnom obvezom u smislu njezina članka 5. stavka 1.b). U radu se analiziraju dogmatske dubioze koje proizlaze iz dograđene prakse te izvodi zaključak da je usprkos njima Europski sud za ljudska prava osigurao dostatne kautele protiv opasnosti potencijalne arbitrarnosti uzrokovane svojim stajalištima.
Ključne riječi
osiguranje izvršenja zakonske obveze; nepoštovanje sudskog naloga; preventivno oduzimanje osobne slobode; Europski sud za ljudska prava
Hrčak ID:
124808
URI
Datum izdavanja:
1.7.2014.
Posjeta: 1.633 *