hrcak mascot   Srce   HID

Šumarski list, Vol. 138 No. 5-6, 2014.

Izvorni znanstveni članak

GRADACIJA SMREKINE OSE PREDIVICE Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) U SLOVENIJI

Gregor Meterc ; Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Slovenia
Danijel Borković ; Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Slovenia
Maja Jurc ; Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Slovenia

Puni tekst: engleski, pdf (413 KB) str. 293-299 preuzimanja: 229* citiraj
APA 6th Edition
Meterc, G., Borković, D. i Jurc, M. (2014). OUTBREAK OF THE SPRUCE WEB-SPINNING SAWFLY Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) IN SLOVENIA. Šumarski list, 138 (5-6), 293-299. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/125674
MLA 8th Edition
Meterc, Gregor, et al. "OUTBREAK OF THE SPRUCE WEB-SPINNING SAWFLY Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) IN SLOVENIA." Šumarski list, vol. 138, br. 5-6, 2014, str. 293-299. https://hrcak.srce.hr/125674. Citirano 22.05.2019.
Chicago 17th Edition
Meterc, Gregor, Danijel Borković i Maja Jurc. "OUTBREAK OF THE SPRUCE WEB-SPINNING SAWFLY Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) IN SLOVENIA." Šumarski list 138, br. 5-6 (2014): 293-299. https://hrcak.srce.hr/125674
Harvard
Meterc, G., Borković, D., i Jurc, M. (2014). 'OUTBREAK OF THE SPRUCE WEB-SPINNING SAWFLY Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) IN SLOVENIA', Šumarski list, 138(5-6), str. 293-299. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/125674 (Datum pristupa: 22.05.2019.)
Vancouver
Meterc G, Borković D, Jurc M. OUTBREAK OF THE SPRUCE WEB-SPINNING SAWFLY Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) IN SLOVENIA. Šumarski list [Internet]. 2014 [pristupljeno 22.05.2019.];138(5-6):293-299. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/125674
IEEE
G. Meterc, D. Borković i M. Jurc, "OUTBREAK OF THE SPRUCE WEB-SPINNING SAWFLY Cephalcia arvensis (HYMENOPTERA: PAMPHILIIDAE) IN SLOVENIA", Šumarski list, vol.138, br. 5-6, str. 293-299, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/125674. [Citirano: 22.05.2019.]

Sažetak
U Sloveniji je prvi jak napad ose predivice iz roda Cephalcia (Hymenoptera, Symphyta, Pamphilidae) zabilježen u srpnju 2009. godine na padini Riflov vrh (koordinate: x = 492607, y = 155471) iznad grada Prevalje u sjevernom dijelu Slovenije. Napadnuto područje prostiralo se na površini od 106 ha u 60–90 godina staroj sastojini obične smreke (Picea abies) smještenoj na sjevernoj padini s nagibom 20 % i nadmorskoj visini između 600 i 800 metara. Drvna zaliha varira između 321 m3/ha i 408 m3/ha, s udjelom smreke u drvnoj zalihi od 70% te s pojedinačnom primjesom obične bukve (Fagus sylvatica), gorskog javora (Acer pseudoplatanus), gorskog jasena (Fraxinus excelsior), običnog bora (Pinus sylvestris) i europskog ariša (Larix decidua). Ova staništa pripadaju kiselim bukovim šumama, s pripadnom šumskom zajednicom Omphalodo-Fagetum.
U Europi je poznato više od 10 vrsta roda Cephalcia koje uzrokuju defolijacije četinjača unutar porodice Pinaceae, posebno na vrstama roda Picea, Pinus, Larix, a povremeno i Cedrus i Abies. Štete uzrokuju ličinke koje se hrane iglicama i tako kroz višegodišnje defolijacije mogu oslabiti četinjače, smanjiti njihov prirast i stvoriti uvjete za dodatnu štetu zbog drugih biotskih i abiotskih čimbenika.
Cilj istraživanja bio je utvrditi dominirajuću vrstu roda Cephalcia koja je uzrokovala defolijaciju na sjeveru Slovenije i istražiti neka njena bioekološka obilježja (temperature aktivacije najvažnijih fenoloških razdoblja), brojnost pretkukuljica u tlu i utjecaj vrsta Cephalcia na defolijaciju drveća.
U 2009. i 2010. godini prikupljeni su uzorci tla (25 ˟ 25 ˟ 20 cm) s površina ispod krošanja na šest lokacija, raspoređenim uzduž cijele padine, a s namjerom taksonomske identifikacije i fotografiranja pretkukuljica različitih vrsta roda Cephalcia. Na taj je način ukupno fotografirano i identificirano 147 jedinki.
Broj pretkukuljica u uzorcima tla 2009. godine iznosio je od 160 do 944 jedinki/m2 tla, dok je brojnost pretkukuljica iz 2010. godine bila manja, ali još uvijek visoka i iznosila je od 64 do 320 primjeraka/m2 tla. Prema Battisti i Rodeghiero (1988), intenzitet defolijacije pri kojoj nastaje štetni učinak na smreci nastaje kada brojnost iznosi 20 pretkukuljica/m2 tla. Na lokaciji Prevalje 2010. godine prosječan broj pretkukuljica iznosio je 189 jedinki/m2 tla, što upućuje na posljedičnu defolijaciju.
Determinacija vrsta na temelju prikupljenih pretkukuljica ukazala je na dominaciju vrste C. arvensis (71 %). Ostatak pretkukuljica pripadao je drugim vrstama roda Cephalcia ili ih se zbog nejasnih uzoraka nije moglo preciznije odrediti.



U proljeće 2012. godine s entomološkim mrežama hvatana su živa imaga i taksonomski identificirani. Sva imaga pripadala su vrsti C. arvensis. Identifikacije je potvrdio prof. dr. Andrea Battisti sa Sveučilišta u Padovi.
Temperature zraka i tla važni su čimbenici koji dominantno utječu na bionomiju vrsta roda Cephalcia. Podaci s meteorološke stanice Šmartno pri Slovenj Gradcu preuzeti su za razdoblje 2007–2010. od Agencije Republike Slovenije za okoliš (ARSO), dok su 2010. godine na lokaciji Prevalje izmjerene temperature tla na dubini 20 cm s digitalnim termometrima ‘T-button’ thermometers (T-buttons, Dallas Semiconductor, USA; preciznost 0,1 °C, 0,1 %).
Temperatura tla ima jak utjecaj na dinamiku populacije ovih osa pa primjerice temperatura ispod 0 °C kroz duže razdoblje može rezultirati povećanim mortalitetom pretkukuljica. U provedenom istraživanju temperatura tla nije imal utjecaja na njihov mortalitet s obzirom da se niti jednom nije spustila ispod 0 °C. Drugi razlozi za smanjenje brojnosti pretkukuljica su predatori iz porodice Soricidae, te entomopatogene gljive koje nisu bile predmet ovog istraživanja.
Fenološki važne temperaturne vrijednosti povezane s pojavom imaga Cephalcia vrsta utvrdili smo praćenjem početka pojave odraslih osa u travnju 2011. godine detaljnim pregledom prizemnog rašća i drveća sve do prestanka njihovog nalaza. Za svaki dan u ovom razdoblju utvrdili smo prosječnu dnevnu zračnu temperaturu na visini 2 m od tla i temperaturu tla na dubini 20 cm. Prva imaga pojavila su se 20. travnja, kada je prosječna dnevna temperatura iznosila iznad 12 °C, a u većem broju 23. travnja (prosječna dnevna temperatura 14,7 °C, temperatura tla 8,7 °C), sve do 9. svibnja. Nakon tog datuma pa sve do 19. svibnja pojava imaga je oslabila i nalažena su tek pojedinačne ose.
Brst smrekinh iglica i posljedični gubitak asimilacijskog aparata važan je indikator vitalnosti stabala te je rezultat utjecaja različitih biotskih i abiotskih čimbenika. Unutar područja najjače zahvaćenog defoliacijom, 2009. godine izabrali smo 6 površina (svaka 50 50 m), te svakom stablu iznad 10 cm prsnog promjera procijenili postotak defolijacije krošnje. Isti postupak ponovljen je 2010. godine. 2009. godine prosječna defolijacija krošanja na istraženim lokacijama iznosila je 26 %, a 2010 godine 32 %, što ukazuje na pogoršanje vitalnosti napadnutih smreka.
Sve gradacije C. arvensis u Europi dogodili su se u smrekovim sastojinama, naročito u smrekovim kulturama. Budući da u Sloveniji postoji mnogo ovakvih sastojina, a uslijed recentnih promjene klimatskih čimbenika, primjerice porasta temperature i smanjena količina oborina u razdoblju kada se smrekine ose predivice roje i ženke odlažu jaja, u šumama Slovenije možemo očekivati učestalija prenamnoženja populacija ovih štetnika.

Ključne riječi
Cephalcia arvensis; temperatura; defolijacija; gradacija; obična smreka; Slovenija

Hrčak ID: 125674

URI
https://hrcak.srce.hr/125674

[engleski]

Posjeta: 383 *