hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera

Siniša Kuko ; Grad Split, Split, Hrvatska
Petar Kurečić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-7763-6651 ; Sveučilište Sjever, Koprivnica, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (343 KB) str. 7-28 preuzimanja: 1.005* citiraj
APA 6th Edition
Kuko, S. i Kurečić, P. (2014). Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera. Politička misao, 51 (2), 7-28. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/126048
MLA 8th Edition
Kuko, Siniša i Petar Kurečić. "Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera." Politička misao, vol. 51, br. 2, 2014, str. 7-28. https://hrcak.srce.hr/126048. Citirano 31.07.2021.
Chicago 17th Edition
Kuko, Siniša i Petar Kurečić. "Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera." Politička misao 51, br. 2 (2014): 7-28. https://hrcak.srce.hr/126048
Harvard
Kuko, S., i Kurečić, P. (2014). 'Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera', Politička misao, 51(2), str. 7-28. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/126048 (Datum pristupa: 31.07.2021.)
Vancouver
Kuko S, Kurečić P. Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera. Politička misao [Internet]. 2014 [pristupljeno 31.07.2021.];51(2):7-28. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/126048
IEEE
S. Kuko i P. Kurečić, "Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera", Politička misao, vol.51, br. 2, str. 7-28, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/126048. [Citirano: 31.07.2021.]

Sažetak
Nakon raspada SSSR-a isprva velik prostor novonastalih i geopolitički nenadziranih
postkomunističkih država u Europi između EU-a, NATO-a i Rusije,
poslije nekoliko valova posthladnoratovskih proširenja zapadnih integracija,
geopolitički kontrahira i strateški “luta”. Tri od Rusije zapadnije smještene
države, Bjelorusija, Ukrajina i Moldova, dijele oko tri tisuće kilometara zajedničkih
granica s EU-om i NATO-om te oko dvije tisuće pet stotina kilometara s
Rusijom, što upućuje na njihovu geopolitičku izloženost okruženju. Taj se Međuprostor
tih triju država nalazi unutar strateškog trokuta koji čine: (1) Rusija
– ne samo geopolitički i vojno moćna država već i energetska velesila današnjice,
što ju, među ostalim, čini relativno snažnom “čvrstom”, ali i značajnom
“mekom” regionalnom silom; (2) nedovoljno jedinstven EU koji je ekonomski
div na svjetskoj razini; uz domaće probleme i energetski donekle ovisan o Rusiji
te civilna sila bez “čvrste” moći, u svojim vanjskim odnosima oslanja se
na politike kojima je u osnovi financijska pomoć, uvjeravanje i atraktivnost;
(3) NATO predvođen SAD-om – najsnažnija vojno-političko-sigurnosna “čvrsta”
sila današnjice, bez onakva utjecaja na Europu i postsovjetski prostor kao
u 1990-ima. Međutim, kao posljedica višestoljetne podređenosti Međuprostora
i danas odatle izviru zajedničke značajke svojstvene tom prostoru: nejasni
identiteti, deficiti u demokratskoj praksi, komplicirana, preduga i nedovršena
tranzicija, gospodarsko zaostajanje, demografski problemi – što sve pogoduje
strateškom “posvajanju” Međuprostora od Kremlja, nekadašnjeg imperijalnog
gospodara. Istovremeno je prisutna relativna marginalizacija Međuprostora u
odnosu na procese euroatlantskog integriranja. Nakon neuspjelih pokušaja “izvlačenja”
Kijeva, Kišinjeva, pa i južnokavkaskog Tbilisija iz ruske sfere utjecaja,
zemlje Međuprostora s Rusijom danas čine regionalni sigurnosni kompleks,
stabiliziranu geopolitičku “Rusosferu” koja je ključan dio euroazijskih
reintegrativnih nastojanja Kremlja pod vodstvom Rusije.

Ključne riječi
Međuprostor; geopolitička regija; sfera utjecaja; EU; Rusija

Hrčak ID: 126048

URI
https://hrcak.srce.hr/126048

[engleski]

Posjeta: 1.861 *