Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Međuprostor EU-a, NATO-a i Rusije kao Rusosfera

Siniša Kuko ; Grad Split, Split, Hrvatska
Petar Kurečić orcid id orcid.org/0000-0002-7763-6651 ; Sveučilište Sjever, Koprivnica, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 343 Kb

str. 7-28

preuzimanja: 1.500

citiraj


Sažetak

Nakon raspada SSSR-a isprva velik prostor novonastalih i geopolitički nenadziranih
postkomunističkih država u Europi između EU-a, NATO-a i Rusije,
poslije nekoliko valova posthladnoratovskih proširenja zapadnih integracija,
geopolitički kontrahira i strateški “luta”. Tri od Rusije zapadnije smještene
države, Bjelorusija, Ukrajina i Moldova, dijele oko tri tisuće kilometara zajedničkih
granica s EU-om i NATO-om te oko dvije tisuće pet stotina kilometara s
Rusijom, što upućuje na njihovu geopolitičku izloženost okruženju. Taj se Međuprostor
tih triju država nalazi unutar strateškog trokuta koji čine: (1) Rusija
– ne samo geopolitički i vojno moćna država već i energetska velesila današnjice,
što ju, među ostalim, čini relativno snažnom “čvrstom”, ali i značajnom
“mekom” regionalnom silom; (2) nedovoljno jedinstven EU koji je ekonomski
div na svjetskoj razini; uz domaće probleme i energetski donekle ovisan o Rusiji
te civilna sila bez “čvrste” moći, u svojim vanjskim odnosima oslanja se
na politike kojima je u osnovi financijska pomoć, uvjeravanje i atraktivnost;
(3) NATO predvođen SAD-om – najsnažnija vojno-političko-sigurnosna “čvrsta”
sila današnjice, bez onakva utjecaja na Europu i postsovjetski prostor kao
u 1990-ima. Međutim, kao posljedica višestoljetne podređenosti Međuprostora
i danas odatle izviru zajedničke značajke svojstvene tom prostoru: nejasni
identiteti, deficiti u demokratskoj praksi, komplicirana, preduga i nedovršena
tranzicija, gospodarsko zaostajanje, demografski problemi – što sve pogoduje
strateškom “posvajanju” Međuprostora od Kremlja, nekadašnjeg imperijalnog
gospodara. Istovremeno je prisutna relativna marginalizacija Međuprostora u
odnosu na procese euroatlantskog integriranja. Nakon neuspjelih pokušaja “izvlačenja”
Kijeva, Kišinjeva, pa i južnokavkaskog Tbilisija iz ruske sfere utjecaja,
zemlje Međuprostora s Rusijom danas čine regionalni sigurnosni kompleks,
stabiliziranu geopolitičku “Rusosferu” koja je ključan dio euroazijskih
reintegrativnih nastojanja Kremlja pod vodstvom Rusije.

Ključne riječi

Međuprostor; geopolitička regija; sfera utjecaja; EU; Rusija

Hrčak ID:

126048

URI

https://hrcak.srce.hr/126048

Datum izdavanja:

4.8.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.266 *