hrcak mascot   Srce   HID

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.45 Rujan 2003.

Izvorni znanstveni članak

O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća

Šime Peričić

Puni tekst: hrvatski, pdf (267 KB) str. 327-355 preuzimanja: 2.347* citiraj
APA 6th Edition
Peričić, Š. (2003). O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (45), 327-355. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/12136
MLA 8th Edition
Peričić, Šime. "O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol. , br. 45, 2003, str. 327-355. https://hrcak.srce.hr/12136. Citirano 16.12.2018.
Chicago 17th Edition
Peričić, Šime. "O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru , br. 45 (2003): 327-355. https://hrcak.srce.hr/12136
Harvard
Peričić, Š. (2003). 'O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća', Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (45), str. 327-355. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/12136 (Datum pristupa: 16.12.2018.)
Vancouver
Peričić Š. O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru [Internet]. 2003 [pristupljeno 16.12.2018.];(45):327-355. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12136
IEEE
Š. Peričić, "O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., br. 45, str. 327-355, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12136. [Citirano: 16.12.2018.]

Sažetak
Dugo zatomljivana težnja talijanskog iredentizma spram posjedovanja odnosno svojatanja Dalmacije, napose Zadra, nedavno je, iako stidljivo, ponovo izašla na javu. Ona se uvijek temeljila na navodno velikoj nazočnosti Talijana u njoj tijekom XIX. stoljeća. Potaknut tim presezanjima, autor rada pokušava još jednom, poslije Iva Rubića i Dinka Foretića, utvrditi brojnost Talijana/talijanaša koji su u Dalmaciji bili nazočni tijekom navedenog stoljeća, točnije do Prvog svjetskog rata. Pri tome se oslanja na postojeću literaturu, dosad nepoznate tiskane i rijetke izvore iz pismohrane. Objektivnosti radi, tome pristupa s nekoliko gledišta – autonomaško/iredentističkog, narodnjačkog i službenog – jer drži da se jedino tako može doći do približno točnih brojki i stanja toga problema. Uvidom u raspoložive izvore i činjenice, pokazuje da su talijanaši, vođeni vlastitim interesima, preuveličavali broj Talijana koji su u tom razdoblju nastavali Dalmaciju, brkajući pritom nacionalnu pripadnost i uporabu talijanskog jezika. Mnogi su se autonomaši/talijanaši krili iza dalmatinstva, poradi lakšeg talijaniziranja pokrajine. Druga strana uglavnom se povodila za službenim austrijskim popisima, koji su pokazivali postupno opadanje broja Talijana/talijanaša u njoj, napose poslije 1882. godine. Naime, neki od odnarođenih Hrvata i Srba vraćaju se stvarnim korijenima, dok pravi Talijani iseljavaju u Istru, Trst i Slovensko primorje, odnosno nalaze utočište u Zadru, posljednjem bastionu talijanstva u Dalmaciji. Razmjerno opadanju broja Talijana u pokrajini, kretao se i broj onih koji su rabili talijanski jezik, te onih koji su pohađali ovdašnje škole, pa su neopravdane tvrdnje da je ona “čisto talijanska zemlja”, kako nekad, tako i danas.

Hrčak ID: 12136

URI
https://hrcak.srce.hr/12136

[engleski]

Posjeta: 3.364 *