hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE

Josip Škunca ; Samostan sv. Frane, Zadar

Puni tekst: hrvatski, pdf (256 KB) str. 135-162 preuzimanja: 601* citiraj
APA 6th Edition
Škunca, J. (2014). O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE. Riječki teološki časopis, 43 (1), 135-162. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/128988
MLA 8th Edition
Škunca, Josip. "O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE." Riječki teološki časopis, vol. 43, br. 1, 2014, str. 135-162. https://hrcak.srce.hr/128988. Citirano 08.12.2021.
Chicago 17th Edition
Škunca, Josip. "O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE." Riječki teološki časopis 43, br. 1 (2014): 135-162. https://hrcak.srce.hr/128988
Harvard
Škunca, J. (2014). 'O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE', Riječki teološki časopis, 43(1), str. 135-162. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/128988 (Datum pristupa: 08.12.2021.)
Vancouver
Škunca J. O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE. Riječki teološki časopis [Internet]. 2014 [pristupljeno 08.12.2021.];43(1):135-162. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/128988
IEEE
J. Škunca, "O PODRIJETLU GLAGOLJICE. ISTRA I KVARNER DOMOVINA GLAGOLJICE", Riječki teološki časopis, vol.43, br. 1, str. 135-162, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/128988. [Citirano: 08.12.2021.]

Sažetak
U mnoštvu teorija o nastanku glagoljskog pisma autor se zauzima za onu o njezinu gotskom podrijetlu. Prema njegovu mišljenju, slavenski apostoli Ćiril i Metod nisu izumitelji glagoljskog pisma nego su već postojeće pismo i biblijske tekstove preuzeli, redigirali i prilagodili potrebama svoje misije na Zapadu. Uvažavajući stare izvore, poput Tome Arhiđakona Splitskog i Hrvatske kronike, koji gotovo poistovjećuju Gote i Hrvate, te činjenicu da tragove glagoljice nalazimo na prostoru gdje su nekad vladali i živjeli Istočni Goti, autor smatra da podrijetlo glagoljice treba tražiti u tom ambijentu. Autor potom pokušava naći razlog duboke ukorijenjenosti glagoljice na istarsko-kvarnerskom području te smatra da je iz povijesnih razloga na tom prostoru bila jača koncentracija Gota, zbog čega se on može smatrati kolijevkom glagoljskog pisma. Goti arijevskog vjerovanja imali su svog nacionalnog biskupa, narodni jezik u liturgiji i tu su tradiciju prenijeli Hrvatima s kojima su se stopili. U dodatku autor daje kratak pregled o sudbini staroslavenske liturgije u Istri.

Ključne riječi
glagoljica; staroslavensko bogoslužje; Goti i Hrvati; Episcopus Chroatensis; Istra i Kvarner

Hrčak ID: 128988

URI
https://hrcak.srce.hr/128988

[engleski]

Posjeta: 1.232 *