Pregledni rad

Bioetička i ideološka pozadina »rodne teorije«

Domagoj Matić
Ivan Koprek ; Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U drugoj polovici prošloga (20.) stoljeća u etičkim i bioetičkim raspravama pojavila se tzv. »rodna teorija«. Uveden je pojam rod (gender) koji se razlikuje od pojma spol (sex). Plod je to feminističkih i LGBT istraživanja, koje je započeo John Money, a koji su se dalje razvijali preko feministkinja Simone de Beauvoir, Judith Butler, odnosno filozofa Michaela Foucaulta i drugih postmodernističkih filozofskih struja. Rod se definira kao društvena konstrukcija koja je neovisna o spolu koji je biološka odrednica te je kao takav fluidan, promjenjiv i slobodan. Ta teorija ima za cilj stvoriti novu društvenu jednakost nadilazeći »diktaturu prirode« i uklanjajući klasne razlike između muškaraca i žena koji su plod patrijarhalno uređenog društva. U tom smislu »rodna teorija« može biti shvaćena i kao kulturni marksizam. Valja imati na umu da je sadržaj »rodne teorije« temeljen isključivo na umskim teoremima koji ne pronalaze svoje opravdanje u empirijskim znanostima. Stoga bi bilo pogrešno takvu teoriju shvatiti kao znanstvenu istinu. Isključujući čovjekovu biološku datost i promatrajući ga kao isključivo društvenu konstrukciju, rodni teoretičari previđaju narav čovjeka koja je šira od pukog strukturalizma. U ovom članku prikazat će se antropološki i logički nedostatci kao i ostale teškoće prisutne u toj teoriji.

Ključne riječi

rodna teorija; rod, spol; ideologija

Hrčak ID:

129173

URI

https://hrcak.srce.hr/129173

Datum izdavanja:

31.10.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.895 *