hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Korekcija suvišne kiselosti tla različitim vapnenim materijalima

Milan Mesić

Puni tekst: hrvatski, pdf (273 KB) str. 75-93 preuzimanja: 441* citiraj
APA 6th Edition
Mesić, M. (2001). Korekcija suvišne kiselosti tla različitim vapnenim materijalima. Agriculturae Conspectus Scientificus, 66 (2), 75-93. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/12440
MLA 8th Edition
Mesić, Milan. "Korekcija suvišne kiselosti tla različitim vapnenim materijalima." Agriculturae Conspectus Scientificus, vol. 66, br. 2, 2001, str. 75-93. https://hrcak.srce.hr/12440. Citirano 19.06.2021.
Chicago 17th Edition
Mesić, Milan. "Korekcija suvišne kiselosti tla različitim vapnenim materijalima." Agriculturae Conspectus Scientificus 66, br. 2 (2001): 75-93. https://hrcak.srce.hr/12440
Harvard
Mesić, M. (2001). 'Korekcija suvišne kiselosti tla različitim vapnenim materijalima', Agriculturae Conspectus Scientificus, 66(2), str. 75-93. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/12440 (Datum pristupa: 19.06.2021.)
Vancouver
Mesić M. Korekcija suvišne kiselosti tla različitim vapnenim materijalima. Agriculturae Conspectus Scientificus [Internet]. 2001 [pristupljeno 19.06.2021.];66(2):75-93. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12440
IEEE
M. Mesić, "Korekcija suvišne kiselosti tla različitim vapnenim materijalima", Agriculturae Conspectus Scientificus, vol.66, br. 2, str. 75-93, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12440. [Citirano: 19.06.2021.]

Sažetak
U stacionarnom poljskom pokusu, za kalcifikaciju distričnog lesiviranog tla (pH 3,8-3,9) na području srednje Podravine, korišteno je ukupno osam materijala, a svi su primijenjeni u dvije različite doze. Korišteni su: hidratizirano vapno (4,5 i 9,0 t/ha), saturacijski mulj (15,0 i 30,0 t/ha), mljeveni meki litotamnijski vapnenac (6,0 i 12,0 t/ha), nemljeveni meki litotamnijski vapnenac (6,0 i 12,0 t/ha), tvrdi vapnenac (6,0 i 12 t/ha), dolomit (6,0 i 12,0 t/ha), fosfogips (12,5 i 25,0 t/ha), te specijalni prirodni supstrat sa zeolitom (1,0 i 1,5 t/ha) u smjesi s tvrdim vapnencem (1,5 t/ha). Na temelju kretanja pokazatelja kiselosti tla - pH vrijednosti, hidrolitskog aciditeta, sadržaja mobilnog aluminija u tlu, te stanja adsorpcijskog kompleksa prema godinama istraživanja utvrđene su razlike u brzini i trajnosti djelovanja pojedinih materijala. Hidratizirano vapno, saturacijski mulj, mljeveni meki litotamnijski vapnenac, tvrdi vapnenac i dolomit djelovali su na kemijska svojstva tla slično, premda ne i jednako, te je s primjenom viših doza ovih materijala u najvećoj mjeri neutralizirana suvišna kiselost tla. Djelovanje nemljevenog mekog vapnenca bilo je nešto, a fosfogipsa i specijalnog prirodnog supstrata znatno slabije. Razlike između viših i nižih doza materijala u pravilu su bile jako izražene, osim u slučaju fosfogipsa i specijalnog prirodnog supstrata. Test kulture bile su ozima pšenica i kukuruz i to u plodosmjeni ozima pšenica - kukuruz - kukuruz - ozima pšenica. Glede razlika u visini prinosa zrna ozime pšenice i kukuruza između pokusnih varijanata, pokus je u sve četiri godine bio statistički opravdan. Reakcija usjeva na primjenu vapnenih materijala bila je izražena, posebice u slučaju viših doza materijala. Prema visini prinosa ozime pšenice prve godine istraživanje najbolji rezultati ostvareni su s višom dozom saturacijskog mulja. Druge, treće i četvrte godine najviši su prinosi ostvareni u varijante s višom dozom mljevenog mekog litotamnijskog vapnenca.

Ključne riječi
distrično lesivirano tlo; kalcifikacija; kukuruz; ozima pšenica; različiti vapneni materijali

Hrčak ID: 12440

URI
https://hrcak.srce.hr/12440

[engleski]

Posjeta: 1.532 *