Izvorni znanstveni članak
Prepoznavanje i razvrstavanje krajolika kao kulturnog naslijeđa
Biserka Dumbović Bilušić
; Ministarstvo kulture RH, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Brojni kulturni krajolici Hrvatske zabilježeni su u literaturi i stručnim istraživanjima, ali unatoč tome što su izdvojeni kao zasebna vrsta kulturnog naslijeđa još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati, vrjednovani i zaštićeni. Jedan od razloga jest u tome da unatoč mogućnostima zakonske zaštite nije uslijedila podrobnija razrada kriterija i standarda njihova prepoznavanja, dokumentiranja i vrjednovanja za potrebe upisa u Registar kulturnih dobara Hrvatske. Na temelju analize literature i dokumenata međunarodnih organizacija koje se bave pitanjima kulturne baštine u radu su istraženi međunarodni pristupi i metode prepoznavanja, razvrstavanja i dokumentiranja kulturnih krajolika. Na temelju dosad provedenih istraživanja autora te analizom i usporedbom s međunarodnim pristupima predložen je model razvrstavanja kulturnih krajolika u Hrvatskoj koji se nadovezuje na glavne kategorije UNESCO-a. Na teritoriju Hrvatske zastupljene su sve tri glavne kategorije krajolika unutar kojih se po svojim obilježjima i načinu formiranja prepoznaju različite vrste. Unutar kategorije namjerno oblikovanih krajolika izdvajaju se perivoji, parkovi i vrtovi te pojedini tipovi urbanih, industrijskih, lječilišnih, fortifikacijskih i ostalih krajolika vezanih uz različite institucije. U kategoriji organski razvijenih krajolika razlikuju se ruralni i poljodjelski krajolici; urbani krajolici nastali spontanim razvojem; pojedini fortifikacijski krajolici; krajolici posvećenih mjesta, krajolici prometnica (putova, cesta i željeznica), arheološki krajolici i krajolici mora. U asocijativne krajolike ubrajaju se krajolici posebne povezanosti s mitskim ili vjerskim sadržajem, krajolici nadahnuća, krajolici sjećanja (memorijalni krajolici) i slično. Preduvjet za prepoznavanje i razvrstavanje kulturnih krajolika jest odgovarajuće dokumentiranje, koje u obliku baze podataka obuhvaća podatke o svim čimbenicima kulturnog krajolika organizirane prema određenoj strukturi po kojoj se opisuju njihova obilježja i međuodnosi. Dokumentiranje kulturnog krajolika obuhvaća podatke o njegovim kulturnim i prirodnim sastavnicama, materijalnim i nematerijalnim obilježjima, te osim opisnih uključuje fotografske i kartografske prikaze. Rad je doprinos metodama prepoznavanja, dokumentiranja i razvrstavanja kulturnih krajolika u Hrvatskoj, sukladno međunarodnim standardima i metodologijama.
Ključne riječi
krajolik; kulturni krajolik; kulturno naslijeđe; prepoznavanje; dokumentiranje; razvrstavanje
Hrčak ID:
129543
URI
Datum izdavanja:
20.11.2014.
Posjeta: 4.435 *