APA 6th Edition Luša, Đ. (2014). Kritike liberalne teorije demokratskog mira. Politička misao, 51 (3), 31-53. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/129725
MLA 8th Edition Luša, Đana. "Kritike liberalne teorije demokratskog mira." Politička misao, vol. 51, br. 3, 2014, str. 31-53. https://hrcak.srce.hr/129725. Citirano 24.02.2021.
Chicago 17th Edition Luša, Đana. "Kritike liberalne teorije demokratskog mira." Politička misao 51, br. 3 (2014): 31-53. https://hrcak.srce.hr/129725
Harvard Luša, Đ. (2014). 'Kritike liberalne teorije demokratskog mira', Politička misao, 51(3), str. 31-53. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/129725 (Datum pristupa: 24.02.2021.)
Vancouver Luša Đ. Kritike liberalne teorije demokratskog mira. Politička misao [Internet]. 2014 [pristupljeno 24.02.2021.];51(3):31-53. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/129725
IEEE Đ. Luša, "Kritike liberalne teorije demokratskog mira", Politička misao, vol.51, br. 3, str. 31-53, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/129725. [Citirano: 24.02.2021.]
Sažetak U radu se analizira poveznica između Kantova “vječnog mira” i paradigme
demokratskog mira kojom se interpretiraju suvremeni međunarodni odnosi.
Pri tome je naglasak stavljen na monadičku i dijadičku verziju liberalne teorije
demokratskog mira objašnjene na temelju institucionalno-strukturalnog i kulturno-
normativnog modela. Kritički se preispituje teorija demokratskog mira
kroz uzročnu vezu između nezavisne varijable, demokratskog režima, i zavisne
varijable, mira, te se analiziraju empirijska istraživanja slučajeva u kojima
krize među demokratskim državama nisu rezultirale ratom, čime se dovodi u
pitanje kauzalna logika same teorije. U kritičkom promišljanju teorije demokratskog
mira poseban je naglasak stavljen na realističke interpretacije uzroka
za koje se smatra da pridonose demokratskom miru, kao i na postojanje tzv.
demokratskog rata. Niz je faktora kojima se objašnjava takvo vanjskopolitičko
djelovanje demokracija i skrivanje iza teza teorije demokratskog mira, poput
pozicije moći koju demokracije zauzimaju u međunarodnim odnosima, zbog
čega se u obzir, uz liberalne zavisne varijable, moraju uzeti i one realističke,
poput koncentracije moći, ekonomske međuzavisnosti i nacionalnih interesa.