 |
 |
 |
Izvorni znanstveni članak
Budžetska dilema: Empirijski dokazi iz Hrvatske i Srbije
Dušan Pavlović
; Fakultet političkih nauka Sveučilišta u Beogradu, Beograd, Srbija
| Puni tekst: srpski, pdf (407 KB) | str. 139-158 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Pavlović, D. (2014). Budžetska dilema: Empirijski dokazi iz Hrvatske i Srbije. Politička misao, 51 (3), 139-158. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/129736 MLA 8th Edition Pavlović, Dušan. "Budžetska dilema: Empirijski dokazi iz Hrvatske i Srbije." Politička misao, vol. 51, br. 3, 2014, str. 139-158. https://hrcak.srce.hr/129736. Citirano 07.12.2019. Chicago 17th Edition Pavlović, Dušan. "Budžetska dilema: Empirijski dokazi iz Hrvatske i Srbije." Politička misao 51, br. 3 (2014): 139-158. https://hrcak.srce.hr/129736 Harvard Pavlović, D. (2014). 'Budžetska dilema: Empirijski dokazi iz Hrvatske i Srbije', Politička misao, 51(3), str. 139-158. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/129736 (Datum pristupa: 07.12.2019.) Vancouver Pavlović D. Budžetska dilema: Empirijski dokazi iz Hrvatske i Srbije. Politička misao [Internet]. 2014 [pristupljeno 07.12.2019.];51(3):139-158. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/129736 IEEE D. Pavlović, "Budžetska dilema: Empirijski dokazi iz Hrvatske i Srbije", Politička misao, vol.51, br. 3, str. 139-158, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/129736. [Citirano: 07.12.2019.] |
|||
Sažetak
Autor primjenjuje modificiranu teoriju zajedničkih resursa (common pool resources)
na problem javne potrošnje pod koalicijskim vladama biranim po
proporcionalnom sistemu. Polazi se od pretpostavke da proporcionalni izborni
sistemi stvaraju kabinete s velikim brojem stranaka, a potom se dokazuje
da velik broj stranaka vodi do veće javne potrošnje (mjereno nivoom proračunskog
deficita i javnog duga). Da bi to pokazao, autor konstruira teorijski
koncept proračunske dileme, varijantu koncepta neograničene upotrebe zajedničkih
resursa. U tekstu se pokušava dokazati da ako nema institucionalnih
ograničenja, takav institucionalni dizajn stvara ekspanzivnu fiskalnu politiku
s prebacivanjem tereta potrošnje na naredne vlade ili naredne generacije. U
drugom dijelu rada autor empirijski testira dvije postkomunističke demokracije
– Srbiju i Hrvatsku, koje su u periodu 2000-2013. godine imale kabinete
u kojima se nalazio velik broj stranaka i rastuću javnu potrošnju. Analiza pokazuje
statistički nepouzdan prediktivni kapacitet glavne nezavisne varijable
– broja stranaka u kabinetu. Statističku analizu prate ilustracije proračunske
dileme u posljednjem dijelu teksta.
Ključne riječi
proporcionalni izborni sustav; problem korišćenja zajedničkih resursa; ekspanzivna fiskalna politika; koaliciona vlada; budžetska dilema
Hrčak ID: 129736
URI
https://hrcak.srce.hr/129736
Moj profil