hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Socijalna perspektiva ekofeminizma

Ivanka Buzov

Puni tekst: hrvatski, pdf (321 KB) str. 1-16 preuzimanja: 1.775* citiraj
APA 6th Edition
Buzov, I. (2007). Socijalna perspektiva ekofeminizma. Socijalna ekologija, 16. (1.), 1-16. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/12472
MLA 8th Edition
Buzov, Ivanka. "Socijalna perspektiva ekofeminizma." Socijalna ekologija, vol. 16., br. 1., 2007, str. 1-16. https://hrcak.srce.hr/12472. Citirano 13.12.2019.
Chicago 17th Edition
Buzov, Ivanka. "Socijalna perspektiva ekofeminizma." Socijalna ekologija 16., br. 1. (2007): 1-16. https://hrcak.srce.hr/12472
Harvard
Buzov, I. (2007). 'Socijalna perspektiva ekofeminizma', Socijalna ekologija, 16.(1.), str. 1-16. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/12472 (Datum pristupa: 13.12.2019.)
Vancouver
Buzov I. Socijalna perspektiva ekofeminizma. Socijalna ekologija [Internet]. 2007 [pristupljeno 13.12.2019.];16.(1.):1-16. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12472
IEEE
I. Buzov, "Socijalna perspektiva ekofeminizma", Socijalna ekologija, vol.16., br. 1., str. 1-16, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/12472. [Citirano: 13.12.2019.]

Sažetak
Zahvaljujući feminističkom pokretu, ženskom građanskom aktivizmu unutar ekološkog pokreta i razvoju teorijskog diskursa feminizma razvila se polifonija u odnosu na suvremene probleme okoliša, poznata kao ekofeminizam ili ekološki feminizam. U ovom radu se fokusiramo na socijalni ekofeminizam i njegovu kritiku dominacije
koja je korespondirala s osnovnim postavkama feminističke i teorije socijalne ekologije Murray Bookchin‐a. Vizija ženskog oslobađanja, društvene jednakosti i, konačno, socijalne pravde povezuje se s afirmacijom degradiranog i podčinjenog područja neljudske prirode. U tom smislu se promovira ekofeministička etika koja je u osnovi partnerska, oslobođena od dualizama zapadnog intelektualnog mišljenja i od muško‐rodne pristranosti o ženi i prirodi. Već istaknutu ekofeminističku tezu o povezanosti žene i prirode, socijalni ekofeminizam postavlja u kontekst društveno konstruiranog patrijarhata odnosno opresije i dominacije nad ženama,
zatim pojačava feminističku kritiku patrijarhalnog društva, društvene dominacije i hijerarhije i prihvaća bazično načelo socijalne ekologije po kojem dominacija prirodom proizlazi iz dominacije čovjeka nad
čovjekom, te kao takva predstavlja primarni društveni cilj. U identificiranju novih točaka pomoću kojih širi mrežnu strukturu dominacije, socijalni ekofeminizam povezuje dominaciju žene i prirode s rasnom i klasnom dominacijom, te zagovara radikalno suprotstavljanje postojećim institucijama društva koje su izgrađene na ovom sustavu dominacije. Problem ljudske nejednakosti i afirmacija socijalne pravde kojima su se kroz stoljeća bavile radikalne socijalne teorije (uključujući i feminizam), sada se obnavlja u socijalnoj struji ekofeminizma koja veže viziju rodnog,
klasnog, rasnog i oslobođenja svih koji izlaze iz okvira uobičajenih društvenih normi o normalnosti s afirmacijom
degradiranog i podčinjenog područja neljudske prirode.

Ključne riječi
dijalektički naturalizam; dominacija; ekofeminizam; ekologija; etika; priroda; socijalna ekologija; socijalni ekofeminizam; žena

Hrčak ID: 12472

URI
https://hrcak.srce.hr/12472

[engleski] [njemački]

Posjeta: 3.403 *