Izvorni znanstveni članak

Odnos vrsta i površine te ostali odnosi fauna kopnenih puževa (Mollusca: Gastropoda terrestria) nekih jadranskih otoka

Vesna Štamol ; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Robert Cameron ; Department of Animal and Plant Sciences, University of Sheffield, Sheffield S10 2TN , UK
Eduard Kletečki ; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Marijana Vuković ; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, 10000 Zagreb, Croatia
Marin Grgurev ; GEONATURA Ltd. – Consultancy in Nature Protection and GEKOM Ltd. – Geophysical and ecological modeling, Trg senjskih uskoka 1–2, 10020 Zagreb, Croatia

Sažetak

Da bi se proučili odnosi vrsta i površine većih, a naročito manjih otoka (ISAR - Island Species-Area Relationship), u radu su korišteni podaci iz istraživanja kopnene malakofaune nekoliko većih otoka i 83 otočića Kornatskog arhipelaga, svih smještenih u hrvatskom dijelu Jadrana. Svi ti otoci i otočići su kontinentalnog porijekla odvojeni od matičnog kopna oko 10 000 godina. Veliki otoci, a isto tako i otočići imaju značajni pozitivni ISAR. U odnosu na većinu objavljivanih ISAR-a, iz različitih geografskih područja, naši istraživani otočići ističu se malim nagibom pravca linearne regresije u logaritamskom obliku (z = 0,131). Površina i nadmorska visina otočića su u jakoj pozitivnoj korelaciji. Zbog toga nije moguće odvojiti učinak same površine od učinka većeg raspona staništa koji postoji na višim otočićima. Usprkos veoma maloj površini nekih otočića, nema dokaza za postojanje učinka malih otoka (Small Island Effect). Povećanje izolacije nije dovelo do osiromašenja malakofaune. Postoje razlike u sklonosti pojavljivanja vrsta puževa na velikim otocima; dok mnoge pokazuju vezanost za veličinu otoka, druge, pogotovo one koje nisu vezane za stijene, neovisne su o njoj. Faune nisu izrazito nadopunjavajuće, pa neke vrste nađene na malim otočićima nisu nađene na većim otočićima, pa čak i na najvećem otoku u arhipelagu, otoku Kornatu. Faune pojedinih lokaliteta na malim otočićima nisu znatnije siromašne od faune lokaliteta većih otoka. Dobiveni rezultati prvenstveno su posljedica dugog opstanka puževa na otocima, ali ne možemo isključiti i poneku mogućnost pasivnog transporta putem čovjeka.

Ključne riječi

kopneni puževi; Jadran; otoci; odnos vrsta/površina na otocima (ISAR); učinak malih otoka (SIE)

Hrčak ID:

130860

URI

https://hrcak.srce.hr/130860

Datum izdavanja:

31.12.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.281 *