Izvorni znanstveni članak
Odnos prozodije, obilježja slušne habilitacije i razumljivosti govora kod osoba s prelingvalnim oštećenjem sluha
Marina Božić Bakušić
; Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonaći, Split
Luka Bonetti
orcid.org/0000-0003-1379-5239
; Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Sažetak
U radu su ispitana akustička obilježja prozodije 19 mladih govornika i govornica (prosječna dob 19,7 god.) s prelingvalnim oštećenjem sluha (prosječno oštećenje na boljem uhu 98,95 dB HL) i njihov odnos s razumljivošću govora, stupnjem oštećenja sluha i obilježjima audiološko-logopedske intervencije (intervencijskim pristupom, vremenom dodjele pomagala, vrstom korištenog elektroakustičkog uređaja i njegovom dnevnom uporabom). Primjenom programa Praat 4.3.21. u snimkama čitanja teksta akustički su analizirani osnovni govorni ton, intenzitet govora, kvaliteta glasa (alpha omjer) i tempo govora; intonacija je analizirana u čitanju parova rečenica istog verbalnog sadržaja, ali različite prozodijske forme (pitanje ili izjava), a kontrola govornih stanki u čitanju liste parova rečenica različitih po rasporedu stanki u rečenici. Razumljivost govora je ispitana nestandardiziranim testom identifikacije riječi i rečenica (Bonetti, 2008), a govor sudionika istraživanja procijenilo je 17 procjenjivača bez prethodnog iskustva u komunikaciji s osobama s oštećenjem sluha. U statističkoj obradi podataka (STATISTICA 7.0) primijenjeni su deskriptivna, korelacijska, regresijska i generalizirana klaster analiza, Wilcoxonov test označenih rangova, Hi-kvadrat test i Mann-Whitney U test na razini značajnosti od p<0,05. Utvrđena je značajna povezanost obilježja prozodije s razumljivošću govora, ali ne sa stupnjem oštećenja sluha. Veća prozodijska „točnost“ bila je povezana s oralnom orijentacijom u habilitaciji/edukaciji te s većom dnevnom uporabom dodijeljenog elektroakustičkog uređaja. Rezultati sugeriraju da bi trening prozodije u ranim fazama intervencije trebao snažnije biti fokusiran na vremensku usklađenost govora te da uspješnost intervencije, kada je kvaliteta govora kriterij, ovisi o stalnom i maksimalno aktivnom sudjelovanju preostalog sluha u komunikaciji.
Ključne riječi
prozodija; razumljivost govora; prelingvalno oštećenje sluha; stupanj oštećenja sluha; stručna intervencija
Hrčak ID:
130959
URI
Datum izdavanja:
21.12.2014.
Posjeta: 2.026 *