Izvorni znanstveni članak
VJERODOSTOJNOST MEDIJSKOG IZVJEŠTAVANJA O REFERENDUMU O BRAKU (NA PRIMJERU VEČERNJEG LISTA, JUTARNJEG LISTA, NOVOG LISTA, SLOBODNE DALMACIJE, GLASA KONCILA, GLOBUSA, HRVATSKOG SLOVA,7 DNEVNO I GLASA PODRAVINE)
Ksenija ŽLOF
; Croatia Airlines, Zagreb
Franjo MALETIĆ
; Sveučilište Sjever, Koprivnica
Slobodan HADŽIĆ
; Presscut, Varaždin
Sažetak
Vjerodostojnost novinskog izvještavanja doživljava reaktualizaciju u teorijskom i praktičnom segmentu, i to zbog eksplozije sredstava komuniciranja, opće krize medijske industrije, koja rezultira smanjenjem proizvodnih troškova na račun kvalitete novinskog izvještavanja, te prisutnoga, naizgled paradoksalnoga, procesa implozije informacija. Šira recentna teorijska paradigma publicističke provenijencije, na koju se autori pozivaju - a koja uključuje način konstrukcije medijskog sadržaja, teoriju vratara te vrijednosti vijesti – dijelom daje odgovore na aktualni teorijski problem vjerodostojnosti. Autori u radu polaze od postojećih teorijskih postulata, problematizirajući vjerodostojnost izvještavanja, uzevši kao primjer relevantan hrvatski događaj Referendum o braku, oko kojega se hrvatska medijska i opća javnost duboko podijelila, pruživši autorima dobar primjer testiranja vjerodostojnosti medijskog izvještavanja. Vjerodostojnost medija povezuje se s profesionalnošću novinara koji u njima rade, a profesionalnost se temelji na poštivanju profesionalnih standarda izvještavanja. Cilj ovog rada bio je istražiti jesu li novinari poštivali profesionalne standarde izvještavanja, što je osnovni preduvjet vjerodostojnosti medijskih objava, te koliko su vjerodostojne medijske objave o temi Referendum o braku. Pretpostavivši da su mediji vjerodostojno izvještavali o referendumu o braku, autori su proveli istraživanje na odabranom uzorku – u četiri hrvatska dnevna lista (Večernjem listu, Jutarnjem listu, Novom listu te Slobodnoj Dalmaciji) i četiri tjednika (Globusu, Glasu koncila, Hrvatskom slovu i 7 dnevno). U istraživanje je uvršten i Glas Podravine s isključivom nakanom da se provjeri treba li u korpus budućih istraživanja uvrstiti regionalne novine. Vjerodostojnost medijskih objava istražena je i mjerena ljestvicom vjerodostojnosti u koju su kao sastavni elementi vjerodostojnosti ugrađeni profesionalni standardi izvještavanja: istinitost, poštenje, uravnoteženost, točnost, nepristranost, pravodobnost i najmanje dva imenovana izvora, što ujedno predstavlja i naše kategorije za analizu sadržaja. Rezultati istraživanja potvrdili su opravdanost izbora teme po intenzitetu izvještavanja, ali i uočeno otvoreno zastupanje stavova jedne strane kod nekih medija, te kršenje profesionalnih standarda izvještavanja. Ljestvica vjerodostojnosti prošla je metodološku provjeru i u sebi sintetizira sve relevantne elemente za ocjenu medijskih objava (na primjeru vijesti i izvještaja), pa je preporučljiva kao alat za istraživanje. Preporuka je budućim istraživačima testiranje ponderiranja važnosti pojedinih elemenata ljestvice s obilježjima primatelja poruka, pod pretpostavkom da obilježja primatelja imaju utjecaj na percepciju profesionalnih standarda medijskih objava kao elementa vjerodostojnosti. Rezultati istraživanja prve faze rada pokazuju nužnost neprestanog propitivanja profesionalnih standarada izvještavanja i implementacije primijenjenog instrumentarija u profesionalni kod izvještavanja.
Ključne riječi
vjerodostojnost; referendum o braku; profesionalni standardi izvještavanja; konstrukcija medijskog sadržaja
Hrčak ID:
131429
URI
Datum izdavanja:
22.12.2014.
Posjeta: 2.767 *