Stručni rad
DRUŠTVENO – POLITIČKE PRILIKE U VARAŽDINU 60-IH I 70-IH GODINA XIX. ST. (POVODOM 140. GODIŠNJICE OTVORENJA GRADSKOG KAZALIŠTA U VARAŽDINU)
Đurđica Cesar
; Prva gimnazija Varaždin
Sažetak
Šezdesete i sedamdesete godine XIX. stoljeća vrijeme su važnih političkih promjena u europskoj politici, koje su se odrazile i na političke prilike u Hrvatskoj. U kratkom su se vremenu izredali: završetak desetgodišnjeg Bachovog apsolutizma, obnova političkog života, sklapanje Austro – ugarske i Hrvatsko - ugarske nagodbe, pojava političkih stranaka: Narodne i Samostalne narodne stranke, Unionističke stranke i Stranke prava, te su i započele njihove borbe u Hrvatskom saboru. U tom će razdoblju u hrvatskoj politici djelovati pojedinci čiji je život dijelom bio vezan uz Varaždin i Varaždinsku županiju, npr. hrvatski banovi Levin Rauch i Koloman Bedeković. Hrvatski se sabor u tom razdoblju sazivao sedam puta (1861., 1865., 1868., 1871., 1872., 1875. i 1878. godine), a varaždinski saborski zastupnici bili su unionisti: Mijo Koščec, Koloman Bedeković, Ladislav Kukuljević, August Lukinec, Maksim Maller,Vladoje Perko; narodnjaci: Vjekoslav Zadravec, Dragutin Pust, Ivan Nep. Jagić (2 mandata), Dragutin Antolek – Orešek i Ivan Nep. Petrović, te Antun Melinčević (Samostalna narodna stranka). Godine 1873. u Varaždinu su bili održani izbori za Gradsko zastupstvo, a od dvadeset i četiri zastupnika, dvadeset ih je bilo iz Narodne stranke. Još jedni izbori održali su se 1880. godine, nakon što je dotadašnje Gradsko zastupstvo kolektivno odstupilo, a u novom su ponovno u većini bili narodnjaci. Gradonačelnici Varaždina u tom razdoblju bili su: Antun Melinčević (1861.-1875.), Dragutin Pust (1876.-1878.) i Ivan Nepomuk Petrović (1879.-1881.). U ta dva desetljeća Varaždin je dobio reprezentativnu zgradu Gradskog kazališta (1873.), novu zgradu Gimnazije (1870.), prvo Vatrogasno društvo u Hrvatskoj (1864.), u gradu je počelo djelovati hrvatsko pjevačko društvo “Vila“ (1876.). U razdoblju od 1867. do 1877. izlazio je prvi varaždinski tjednik Pučki prijatelj, kojeg je pokrenuo Bartol Francelj, a izašao je i jedan broj prvog hrvatskog satiričkog lista Podravski jež Dragutina Antoleka – Orešeka. Varaždinski su intelektualci, predvođeni gimnazijskim profesorom Josipom Križanom održavali niz predavanja za građane, a u sklopu toga se prvi put obilježila i 200 – godišnjica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1871. godine. Prema popisu stanovnika 1880. godine u Varaždinu je živjelo 11 445 stanovnika.
Ključne riječi
Narodna stranka; Unionistička stranka; Hrvatski sabor; nova kazališna zgrada; Podravski jež; Pučki prijatelj; Dvorana; Vila; Vatrogasno društvo
Hrčak ID:
131763
URI
Datum izdavanja:
29.12.2014.
Posjeta: 1.456 *