hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

O KORISNICIMA OBITELJSKIH INVALIDNINA SUDIONIKA PRVOGA SVJETSKOG RATA – POPIS NARODNOG ODBORA KOTARA VARAŽDIN

VLADIMIR HUZJAN ; Zavod za znanstveni rad HAZU u Varaždinu
JASMIN MEDVED   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6338-7324 ; Varaždin

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 479-551 preuzimanja: 363* citiraj
APA 6th Edition
HUZJAN, V. i MEDVED, J. (2014). O KORISNICIMA OBITELJSKIH INVALIDNINA SUDIONIKA PRVOGA SVJETSKOG RATA – POPIS NARODNOG ODBORA KOTARA VARAŽDIN. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (25), 479-551. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/131795
MLA 8th Edition
HUZJAN, VLADIMIR i JASMIN MEDVED. "O KORISNICIMA OBITELJSKIH INVALIDNINA SUDIONIKA PRVOGA SVJETSKOG RATA – POPIS NARODNOG ODBORA KOTARA VARAŽDIN." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 25, 2014, str. 479-551. https://hrcak.srce.hr/131795. Citirano 09.12.2019.
Chicago 17th Edition
HUZJAN, VLADIMIR i JASMIN MEDVED. "O KORISNICIMA OBITELJSKIH INVALIDNINA SUDIONIKA PRVOGA SVJETSKOG RATA – POPIS NARODNOG ODBORA KOTARA VARAŽDIN." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 25 (2014): 479-551. https://hrcak.srce.hr/131795
Harvard
HUZJAN, V., i MEDVED, J. (2014). 'O KORISNICIMA OBITELJSKIH INVALIDNINA SUDIONIKA PRVOGA SVJETSKOG RATA – POPIS NARODNOG ODBORA KOTARA VARAŽDIN', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (25), str. 479-551. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/131795 (Datum pristupa: 09.12.2019.)
Vancouver
HUZJAN V, MEDVED J. O KORISNICIMA OBITELJSKIH INVALIDNINA SUDIONIKA PRVOGA SVJETSKOG RATA – POPIS NARODNOG ODBORA KOTARA VARAŽDIN. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2014 [pristupljeno 09.12.2019.];(25):479-551. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/131795
IEEE
V. HUZJAN i J. MEDVED, "O KORISNICIMA OBITELJSKIH INVALIDNINA SUDIONIKA PRVOGA SVJETSKOG RATA – POPIS NARODNOG ODBORA KOTARA VARAŽDIN", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 25, str. 479-551, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/131795. [Citirano: 09.12.2019.]

Sažetak
Matična knjiga korisnika porodičnih invalidnina sudionika Prvog svjetskog rata do sada
nije bila historiografski obrađena. Nastala je najvjerojatnije krajem 1947. i početkom
1948. godine te je u svom popisu obuhvaćala osobe/ obitelji s područja Narodnog odbora
kotara Varaždin koje su primale državnu naknadu za poginule/ umrle članove svog
kućanstva kao žrtve Prvoga svjetskog rata.
Najveći broj korisnika tih državnih invalidnina bile su žene - 95 posto, dok su
muškarci činili pet posto. Osobe koje su primale obiteljske invalidnine potjecale su iz više
od 150 mjesta s područja današnje Varaždinske županije, a najviše ih je bilo iz Varaždina,
Tužnog, Varaždinbrega, Grede, Kelemena, Petrijanca i Ladanja Donjeg. Najstarije osobe
koje su primale invalidninu bili su Jaga Tomašković iz Jalkovca rođena 1857. i Jakob Novak
iz Jakopovca rođen 1858. godine. Što se tiče nacionalne podjele među primateljima
invalidnine, 85 posto su Hrvatske nacionalnosti, jedna osoba Slovenske, dok za 15 posto
taj podatak nije naveden. U gotovo svim slučajevima žene su bile udovice, dok su Eva
Osterman iz Kapelca i slijepa Jelica Zrinjski iz Ključa bile neudane. Od ukupnog broja
korisnika invalidnina njih 49 posto nije imao djecu, a najviše djece pojedinačno - devetero
imao je Stjepan Bregović iz Pešćenice.
Najviše korisnica invalidnina po zanimanju su bile kućanice - 79 posto, dok su pet
posto bili ratari i zemljoradnici. No, postojalo je svega par izuzetaka poput poštanske
službenice Štefanije Bakliža iz Varaždina i gostioničarke Regine Hrassberger iz Sv. Martina.
Ipak, za 60 posto nije navedeno gdje rade, dok je njih 38 posto zaposleno kod kuće,
odnosno na svom posjedu, zemljištu ili poljoprivrednom gospodarstvu. Status osoba
koje su primale invalidninu prema poginulim vojnicima je bio sljedeći - supruge 83 posto,
majke sedam posto, očevi četiri posto, roditelji dva posto, dijete ili djeca jedan posto,
dok za tri posto nije navedeno u kakvom su srodstvu. Što se tiče obrazovane strukture,
njih 37 posto je završilo neki od razreda osnovne škole, dok je nepismenih bilo 33 posto.
Najveći broj korisnika obiteljskih invalidnina posjedovao je do jednog jutra zemlje – njih
20 posto. Među bogatijima bila je Kata Herceg iz Majerja koja je u zajednici posjedovala
10 jutara, no s druge strane 17 posto nije posjedovalo ništa.
Najviše stradalih vojnika bilo je 1914. – 19 posto, zatim 1915. – 14 posto, 1916. – 13
posto, dok je ratne 1917. stradalo osam, a 1918. devet posto vojnika. Za 21 posto vojnika
nije naveden nikakav podatak o vremenu ili mjestu stradanja. No, vojnici, čije su obitelji
bile korisnici invalidnina, umirali su sve do 1948. godine. Iako za većinu vojnika – njih
43 posto nije navedeno mjesto smrtnog stradanja ili nestanka, za one gdje je navedeno
najviše ih je poginulo ili nestalo na ruskom ratištu – 21 posto, zatim na srpskom – 13 posto, talijanskom – osam posto, a kod kuće sedam posto. Najmanje ih je stradalo na
albanskom ratištu. Na kraju se može reći kako postoje slučajevi kada je invalid primao
invalidninu i u međuvremenu umro, a njegovu invalidninu nastavio je primati netko
od ukućana.

Ključne riječi
Varaždin; Prvi svjetski rat; invalidi

Hrčak ID: 131795

URI
https://hrcak.srce.hr/131795

[engleski]

Posjeta: 573 *