hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Tehno-scientia sexualis: što nakon povijesti seksualnosti?

Žarko Paić ; Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 220-258 preuzimanja: 442* citiraj
APA 6th Edition
Paić, Ž. (2014). Tehno-scientia sexualis: što nakon povijesti seksualnosti?. Holon, 4 (2), 220-258. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/132027
MLA 8th Edition
Paić, Žarko. "Tehno-scientia sexualis: što nakon povijesti seksualnosti?." Holon, vol. 4, br. 2, 2014, str. 220-258. https://hrcak.srce.hr/132027. Citirano 26.06.2019.
Chicago 17th Edition
Paić, Žarko. "Tehno-scientia sexualis: što nakon povijesti seksualnosti?." Holon 4, br. 2 (2014): 220-258. https://hrcak.srce.hr/132027
Harvard
Paić, Ž. (2014). 'Tehno-scientia sexualis: što nakon povijesti seksualnosti?', Holon, 4(2), str. 220-258. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/132027 (Datum pristupa: 26.06.2019.)
Vancouver
Paić Ž. Tehno-scientia sexualis: što nakon povijesti seksualnosti?. Holon [Internet]. 2014 [pristupljeno 26.06.2019.];4(2):220-258. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/132027
IEEE
Ž. Paić, "Tehno-scientia sexualis: što nakon povijesti seksualnosti?", Holon, vol.4, br. 2, str. 220-258, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/132027. [Citirano: 26.06.2019.]

Sažetak
Namjera je članka preispitati kako i zašto Foucault dolazi do kritike modernog subjekta polazeći od ideje da se politika tijela upisuje u odnose povijesnih sklopova moći od antike do suvremenog doba. Ima li to bitne posljedice i za kraj prosvjetiteljske iluzije o napredovanju u svijesti o slobodi, što, kako znamo, čini temelj Hegelove spekulativne dijalektike povijesti, budući da je osnovna hipoteza Povijesti seksualnosti s onu stranu diskursa racionalizma i represivne desublimacije kapitalističkog poretka? Ako je ova hipoteza ispravna u realitetu, tada se kulturne razlike u povijesno-epohalnom smislu između antike, srednjeg vijeka i modernosti na Zapadu pokazuju samo kao razlike u tehnologiji seksualnosti i estetici egzistencije, odnosno u shvaćanju slobode i želje, a razlike između Zapada i njegova Drugog (tzv. nezapadnjačke kulture Indije, Afrike, Japana, Kine) postaju samo razlike u odnosu na Isto (tehnologije seksualnosti u mnoštvu formi), ali ne i mogućnosti onog što Zapadu može biti alternativom. Drugim riječima, ako Zapad jedini ima ideju ljubavi i seksualnosti, što onda preostaje od Istoka danas? U predavanju »Seksualnost i moć« iz 1978. u Tokyju Foucault je pokazao da povijesno-genealogijski razlika u razumijevanju tijela u antici i kršćanstvu, paradoksalno, nije razlika između ekstatičnosti i askeze, agona i agonije, slobode i pokornosti, nego razlika između dva tipa discipline u povijesti odnosa spram seksualnosti. Ukratko, u tekstu se postavlja pitanje o kraju povijesti seksualnosti u dispozitivu moći one tehnologije koja poništava društvene i kulturne razlike time što ih svodi na »stilove života«, a umjesto »moći« samo tijelo kao biopolitička konstrukcija tehno-znanosti (tehno-scientia sexualis) postaje nova moć koja regulira odnose između ljudi u društvima kontrole danas. Nije li problem čitave konstrukcije Foucaultove genealogije/epistemologije moći u tome što je povijest seksualnosti zapravo možda tek sredstvo za drugu svrhu - biopolitiku kao tehnologiju kontrole samog života?

Ključne riječi
seksualnost; tehnologija; diskurs; dispozitiv; znanosti; biopolitika; moć

Hrčak ID: 132027

URI
https://hrcak.srce.hr/132027

Posjeta: 770 *