hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Razlike u važnosti neprofitnog sektora u različitim zemljama

Primož Pevicn ; Fakultet za upravu Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija

Puni tekst: engleski, pdf (1 MB) str. 147-172 preuzimanja: 222* citiraj
APA 6th Edition
Pevicn, P. (2011). Cross-National Variations in the Importance of the Non-Profit Sector. Hrvatska i komparativna javna uprava, 11 (1), 147-172. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/132532
MLA 8th Edition
Pevicn, Primož. "Cross-National Variations in the Importance of the Non-Profit Sector." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 11, br. 1, 2011, str. 147-172. https://hrcak.srce.hr/132532. Citirano 28.10.2020.
Chicago 17th Edition
Pevicn, Primož. "Cross-National Variations in the Importance of the Non-Profit Sector." Hrvatska i komparativna javna uprava 11, br. 1 (2011): 147-172. https://hrcak.srce.hr/132532
Harvard
Pevicn, P. (2011). 'Cross-National Variations in the Importance of the Non-Profit Sector', Hrvatska i komparativna javna uprava, 11(1), str. 147-172. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/132532 (Datum pristupa: 28.10.2020.)
Vancouver
Pevicn P. Cross-National Variations in the Importance of the Non-Profit Sector. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2011 [pristupljeno 28.10.2020.];11(1):147-172. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/132532
IEEE
P. Pevicn, "Cross-National Variations in the Importance of the Non-Profit Sector", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol.11, br. 1, str. 147-172, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/132532. [Citirano: 28.10.2020.]

Sažetak
Neprofitni je sektor vrlo raznolik i sastoji se od organizacija koje služe nekom zajedničkom cilju. Aktivnosti toga sektora primarno se temelje na idejama individualizma i zajedništva, što je i određena vrsta tehničke različitosti od vladinog odnosno javnog sektora. Neprofitni se sektor pojavio zbog nekoliko potencijalnih razloga, no kao najvažniji razlozi u literaturi se navode neuspjeh i tržišta i države da građanima pruže određene proizvode i usluge, zatim pojava zajedništva i osobne slobode u modernim društvima te povećana potreba za solidarnošću među ljudima. U osnovi, razvoj neprofitnog sektora posljedica je razvoja demokracije i kapitalizma. Podaci upućuju na značajan porast
društveno-ekonomske važnosti neprofitnog sektora zadnjih Desetljeća. Međutim, postoje značajne razlike u veličini neprofitnog sektora među zemljama. Stoga se rad bavi empirijskim istraživanjem potencijalnih čimbenika koji utječu na te razlike. Glavni pristupi koje se istražuje u empirijskoj studiji su razlika ponude i potražnje, teorija ovisnosti o sredstvima, teorija međuovisnosti i teorije neuspjeha. Eksplanatorne varijable korištene pri analizi višestruke regresije objašnjavaju gotovo tri četvrtine razlika u veličini neprofitnog sektora među 38 zemalja iz uzorka. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika ima najveću vrijednost za objašnjenje u modelu, sugerirajući da je raspoloživost sredstava, koja se izvodi iz bogatstva pojedinog društva, najvažniji čimbenik za objašnjavanje razlika u veličini neprofitnog sektora među zemljama. Očito je da su čimbenici koji djeluju na strani ponude važniji za objašnjavanje veličine sektora u pojedinim zemljama od onih koji djeluju na strani potražnje.

Ključne riječi
neprofitni sektor; veličina neprofitnog sektora; koncepti neprofitnog sektora; čimbenici na strani ponude i na strani potražnje; empirijska analiza

Hrčak ID: 132532

URI
https://hrcak.srce.hr/132532

[engleski]

Posjeta: 357 *