Infektološki glasnik, Vol. 25 No. 3, 2005.
Pregledni rad
Imunološki odgovor u infekciji Epstein-Barrovim virusom
O. Đaković-Rode
S. Židovec-Lepej
I. Grgić
A. Vince
Sažetak
Epstein Barrov virus (EBV) je humani herpesvirus ubikvitaran u općoj populaciji. Poput drugih herpesvirusa ima latentnu i produktivnu fazu životnog ciklusa. U EBV-infekciji razvijaju se protutijela na različite antigene. Dijagnoza i definiranje statusa EBV-infekcije mogući su zbog karakterističnog odgovora specifičnih protutijela koja se mogu određivati komercijalno dostupnim testovima. U primarnoj infekciji počinju se stvarati protutijela IgM i IgG na virusni kapsidni antigen (VCA), detektiraju se protutijela na rane antigene (EA), a izostaju protutijela IgG za EBNA. Protutijela za EBNA i VCA pokazatelj su ranije EBV-infekcije. Reaktivaciju EBV obilježava visoki titar protutijela za EA, porast protutijela za VCA i ranija prisutnost protutijela za EBNA. Kontrola replikacije EBV primarno je posredovana citotoksičnim T-limfocitima i specifičnim protutijelima za EBV-antigene.
Akutnu EBV-infekciju karakterizira samoograničavajuća proliferacija pomoćničkih CD4+ te poglavito citotoksičnih CD8+ T-limfocita. Citotoksični CD8+ T-limfociti uništavaju EBV-om zaražene B-limfocite i na taj način eliminiraju akutnu infekciju nakon čega slijedi doživotna latentna infekcija. Posljednjih se godina sve više istražuje EBV-specifična stanična imunost primjenom nove tehnologije MHC tetrametra. U akutnoj fazi EBV-infekcije dolazi do intenzivne proliferacije CD8+ T-limfocita specifičnih za litičke, ali i za latentne epitope ovog virusa. Određivanje EBV-specifične imunosti posebno je značajno za istraživanje patogeneze, ranu dijagnostiku te imunoterapiju post-transplantacijske limfoproliferativne bolesti.
Ključne riječi
EBV; Humoralna imunost; Stanična imunost; Serološka dijagnostika; Antigen-specifična imunost
Hrčak ID:
12763
URI
Datum izdavanja:
30.9.2005.
Posjeta: 27.294 *