Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.32728/h2013.03

Devet lovranskih oporuka iz druge polovice 18. stoljeća: povijesna i jezična analiza

Igor Eterović orcid id orcid.org/0000-0002-2232-0289 ; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini
Ivana Eterović orcid id orcid.org/0000-0003-0446-8586 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za kroatistiku


Puni tekst: hrvatski pdf 408 Kb

str. 61-98

preuzimanja: 961

citiraj


Sažetak

U fondu Javni bilježnici Rijeke i okolice pohranjenu u Državnome arhivu u Rijeci čuva se i vrijedna zbirka lovranskih oporuka iz 18. stoljeća, od kojih je najveći broj pisan talijanskim jezikom, a u potpunosti hrvatskim jezikom pisano ih je samo devet. Osam ih potpisuje notar Anton Tomičić, a najmlađu Bartol Negovetić. Faksimil, prijepis i transkripcija tih oporuka već su objavljeni, no zbog ograničena su prostora bile opisane samo njihove vanjske karakteristike, pa se u ovome radu koncentriramo na analizu njihovih unutarnjih karakteristika: strukturu, sadržaj i jezik. Pritom je naš osnovni cilj iskoristiti bogatu građu s povijesnoga i filološkoga aspekta. Na početku rada dan je povijesni kontekst nastanka oporuka te kratak pregled njihove specifičnosti kao povijesnih izvora. Činjenica da je u Lovranu mjesto javne vjere u 18. stoljeću uz lokalni kaptol bila i notarska kancelarija govori u prilog tezi da je Lovran u to vrijeme predstavljao snažno administrativno središte. U radu se potom predstavlja grafija obojice notara te temeljne jezične značajke. Obojica notara pišu hrvatskom nenormiranom dopreporodnom latinicom po talijanskome uzoru, no Tomičićevo je bilježenje dosljednije i ujednačenije, dok su u Negovetićevoj oporuci brojniji dvoznačni grafemi i višestruka rješenja, što upućuje na mnogo veće Tomičićevo notarsko iskustvo. Utvrđene fonološke i morfološke značajke pokazuju da je u osnovi jezika oporuka čakavski ekavski dijalekt. Postupno se analizira struktura oporuka prema njihovim temeljnim dijelovima (protokol, korpus, eshatokol) te se zaključuje o uzusu njihova sastavljanja u lovranskom notarijatu, navode se neke specifične formule koje se u njima pojavljuju te daju prilozi za upotpunjenje slike o nekim običajima iz lovranske pravnopovijesne prakse. U analizi sadržaja posebna se pozornost usmjerava na vrstu oporuka, način nasljeđivanja, osobe prisutne pri njihovu sastavljanju te zasvjedočene ostavinske odredbe. Krajnji su zaključci doneseni u obliku razmatranja značenja ovih izvora za razumijevanje lovranske svakodnevice s kraja 18. stoljeća. Osim pravno‑administrativnih uzusa, posebno su izdvojeni položaj žene, obiteljski odnosi i pobožnost. Time se dokazuje upravo neophodna potreba korištenja ovih dragocjenih povijesnih izvora za sastavljanje mozaika mikropovijesti Lovrana i Lovranštine.

Ključne riječi

oporuke; Lovran; kancelarija; Anton Tomičić; Bartol Negovetić; hrvatski jezik; latinica; 18. stoljeće

Hrčak ID:

132864

URI

https://hrcak.srce.hr/132864

Datum izdavanja:

12.12.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski talijanski

Posjeta: 1.848 *