Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Tuberkulozni meningitis u odraslih: rezultati 12-godišnjeg praćenja

Božana Miklaušić ; Opća bolnica "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Hrvatska
Davorka Dušek ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Rok Čivljak ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Marina Oljača Pribanić ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Miljena Copois ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Siniša Skočibušić ; Klinika za infektivne bolesti, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, MF Sveučilišta u Mostaru, Mostar, B i H
Ljiljana Žmak ; HZJZ, Odjel za dijagnostiku tuberkuloze, MF Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vera Katalinić-Janković ; HZJZ, Odjel za dijagnostiku tuberkuloze, MF Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Bruno Baršić ; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 111 Kb

str. 73-78

preuzimanja: 1.185

citiraj


Sažetak

Uvod. Tuberkulozni meningitis (TBM) jedan je od najtežih oblika bolesti uzrokovane bakterijama kompleksa Mycobacterium tuberculosis (M. tbc) i značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta u odraslih i djece. Unatoč napretku neuroradioloških i mikrobioloških dijagnostičkih metoda, dijagnoza TBM se još uvijek temelji na epidemiološkim i kliničkim podacima te nalazu cerebrospinalnog likvora (CSL).
Cilj. Procijeniti epidemiološke, kliničke, laboratorijske i neuroradiološke značajke odraslih bolesnika s TBM te usporediti značajke bolesnika s etiološki dokazanim i nedokazanim TBM.
Metode. Provedena je retrospektivna analiza podataka odraslih bolesnika liječenih zbog TBM tijekom 12 godina (2000.–2011. godine) u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu. Dijagnoza se temeljila na dijagnostičkim kriterijima dogovorenim u Cape Townu (Južnoafrička Republika) 2009. godine. Statistička analiza obavljena je uz pomoć programskog paketa SAS za statističku obradu podataka, a za provjeru statističke značajnosti razlika korišten je Fisherov egzaktni test i Mann-Whitney test.
Rezultati. U ispitivanje je bilo uključeno 42 bolesnika. Analizirani su podaci o dobi, spolu, komorbiditetu, kliničkoj slici, nalazu CSL, vremenu početka i ishodu liječenja. Bolesnici su svrstani u dvije skupine: njih 25 u kategoriju dokazanih (potvrđena etiološka dijagnoza dokazom M. tbc u kulturi), a 17 u kategoriju etiološki nedokazanih (1 vjerojatni i 16 mogućih) TBM. U dvije analizirane skupine nađena je statistički značajna razlika u težini kliničke slike, pozitivnim meningealnim znakovima, pleocitozi te udjelu mononukleara u CSL. Od prvih simptoma do početka odgovarajućeg antimikrobnog liječenja proteklo je 19 (raspon 3–450) dana. Smrtnost je izosila 36%, bez statistički značajne razlike između dvije ispitivane skupine.
Zaključak. Uočene su statistički značajne razlike u težini kliničke slike, pozitivnim meningealnim znakovima i nalazu CSL između etiološki dokazanih i nedokazanih TBM. Jedan od mogućih razloga je što na pozitivne kulture i izravni mikroskopski pregled CSL i/ili iskašljaja utječu proširenost bolesti i težina kliničke slike.

Ključne riječi

Tuberkuloza; meningitis; tuberkulozni meningitis; dijagnoza; liječenje

Hrčak ID:

133425

URI

https://hrcak.srce.hr/133425

Datum izdavanja:

30.6.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.368 *