Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2015.0106
Genetska struktura regionalnih prekograničnih populacija istarske ovce u Hrvatskoj i Sloveniji utvrđena mikrosatelitskim markerima
Dragica Salamon
; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetosimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Beatriz Gutierrez-Gil
; Departamento de Produccion Animal, Universidad de Leon, Campus de Vegazana s/n, 24071 Leon, Spain
Mojca Simcic
; Department of Animal Science, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Groblje 3, 1230 Domžale, Slovenia
Dragomir Kompan
; Department of Animal Science, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Groblje 3, 1230 Domžale, Slovenia
Alen Dzidic
orcid.org/0000-0001-8259-4372
; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Svetosimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Istarska ovca je autohtona pasmina ključna za identitet i razvoj sjevernojadranske regije zbog visokokvalitetnih mliječnih proizvoda. Promjenama granica inicijalna populacija istarske ovce je fragmentirana u tri genetski izolirane sub-populacije u Italiji (1000 životinja), Sloveniji (1150 životinja) i Hrvatskoj (2500 životinja). Zbog fragmentacije i smanjenja veličine populacija, istarske ovce su u Sloveniji i Hrvatskoj uključene u konzervacijske programe državnih potpora. Talijanska populacija je nakon inicijalnog drastičnog smanjenja broja danas obnovljena isključivo iz slovenskih stada. Cilj ovog istraživanja bio je omogućiti razumijevanje današnje genetske strukture i raspodijele genetske raznolikosti istarske ovce istraživanjem slovenske i hrvatske sub-populacije. Creska i lička pramenka korištene su kao grupe za usporedbu. Genetska diferencijacija istražena je faktorijalnom analizom korespondencije i strukturnim klasteriranjem na temelju 26 mikrosatelitskih lokusa genotipiziranih kod 104 ovce. Obje analize pokazale su tri distinktne populacije: lička i creska pramenka, te istarska ovca. Genetička divergencija istarske ovce iz Slovenije i Hrvatske nije izražena. Istarska ovca iz Slovenije pokazala je nižu genetsku varijabilnost od sub-populacije iz Hrvatske. Temeljem informacija o varijabilnosti i strukturi iz ovog istraživanja, kao i društveno-kulturalnog konteksta te ekonomskih ciljeva za slovensku i hrvatsku sub-populaciju istarskih ovaca, može se reći da bi izmjena genetskog materijala životinja s privatnim alelima omogućila održavanje tih alela u niskoj učestalosti, te smanjila genetske posljedice parenja u srodstvu.
Ključne riječi
populacijska struktura; genetska diferencijacija; mikrosateliti
Hrčak ID:
133534
URI
Datum izdavanja:
28.1.2015.
Posjeta: 2.690 *