Izvorni znanstveni članak
Sudbina kneževe palače u Šibeniku u pozno doba Mletačke Republike
Darka Bilić
; Institut za povijest umjetnosti, Centar Cvito Fisković, Split
Sažetak
Tijekom druge polovine 18. stoljeća u Veneciju počinju sve češće ristizati molbe dalmatinskih gradskih knezova, kamerlenga i kaštelana za obnovom njihovih rezidencija. Rezidencije državnih predstavnika u gradovima na obali pomalo su propadale, dok su javni dužnosnici, nakon bezuspješnih molbi za njihovu obnovu, stanovali u privatnim palačama za koje su plaćali najamninu. Novac za najamninu država je isplaćivala tek nakon što je državni inženjer sastavio izvještaj i troškovnik potrebnih radova za obnovu rezidencije. Često je tijekom zadnjih dvaju desetljeća 18. stoljeća od organa vlasti u Veneciji dolazila naredba da inženjer koji je sastavljao troškovnik obnove, istodobno sastavi procjenu vrijednosti građevine. S obzirom na razmjere oštećenja na rezidencijalnim građevinama, događalo se da su iznosi novca potrebnog za njihovu obnovu često nadmašivali tržišnu vrijednost samog objekta. Takav je slučaj bio i s kneževom palačom u Šibeniku. U tekstu će se pobliže analizirati dosada neobjavljenji brojni dokumenti iz Arhiva Mletačke Republike u Veneciji koji prate sudbinu kneževe palače kroz drugu polovinu 18. stojeća. Između ostalog donosi se izvještaj inženjera Francesca Cicava sastavljen 1784. godine nakon pregleda kneževe palače u Šibeniku te izvještaj inženjera Frane Zavorea iz 1788. godine koji sadrži projekt prenamjene palače te crteže palače koji su tom prilikom nastali.
Ključne riječi
Šibenik; kneževa palača; Frane Zavoreo; generalni providur; inženjer; Francesco Cicavo; Mletačka Republika
Hrčak ID:
134143
URI
Datum izdavanja:
5.3.2014.
Posjeta: 1.742 *