hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

DJELOVANJE FRANJEVACA U VARAŽDINSKOJ GIMNAZIJI 1835.-1852.

Drago Bišćan

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 133-140 preuzimanja: 100* citiraj
APA 6th Edition
Bišćan, D. (1998). DJELOVANJE FRANJEVACA U VARAŽDINSKOJ GIMNAZIJI 1835.-1852.. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (10-11), 133-140. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/134451
MLA 8th Edition
Bišćan, Drago. "DJELOVANJE FRANJEVACA U VARAŽDINSKOJ GIMNAZIJI 1835.-1852.." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 10-11, 1998, str. 133-140. https://hrcak.srce.hr/134451. Citirano 11.12.2019.
Chicago 17th Edition
Bišćan, Drago. "DJELOVANJE FRANJEVACA U VARAŽDINSKOJ GIMNAZIJI 1835.-1852.." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 10-11 (1998): 133-140. https://hrcak.srce.hr/134451
Harvard
Bišćan, D. (1998). 'DJELOVANJE FRANJEVACA U VARAŽDINSKOJ GIMNAZIJI 1835.-1852.', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (10-11), str. 133-140. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/134451 (Datum pristupa: 11.12.2019.)
Vancouver
Bišćan D. DJELOVANJE FRANJEVACA U VARAŽDINSKOJ GIMNAZIJI 1835.-1852.. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 1998 [pristupljeno 11.12.2019.];(10-11):133-140. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134451
IEEE
D. Bišćan, "DJELOVANJE FRANJEVACA U VARAŽDINSKOJ GIMNAZIJI 1835.-1852.", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 10-11, str. 133-140, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134451. [Citirano: 11.12.2019.]

Sažetak
Varaždinska gimnazija bila je pod utjecajem nacionalnog pokreta pozna­tog pod imenom "hrvatski narodni preporod" ili "ilirski pokret". Najznačajniji događaj u gradu Varaždinu za vrijeme ilirskog pokreta je utemeljenje javne čitaonice u siječnju 1838. U gimnaziji najvažnija su dva čina: školske godine 1838/39. otac Henrik Hergović započeo je predavati gramatiku ilirskog jezika.
To nije bio obvezatni nego fakultativni nastavni predmet. Godine 1847. mogle su se, prema dozvoli viših prosvjetnih vlasti, držati propovijedi za gimnazijsku mladež na hrvatskom jeziku i pjevati crkvene pjesme na hrvatskom jeziku. Tu se isticao otac Fortunat Pintarić kao gimnazijski propovjednik i skladatelj crkvenih pjesama koje je mladež pjevala u gimnazijskoj crkvi.
Tvrdnja profesora Filića, koji je napisao povijest varaždinske gimnazije, a koja se nalazi u "Spomenici varaždinske gimnazije 1636-1936.", da su profesori franjevci "odlično izvršili svoju nacionalnu zadaću podupirući svim silama ilir­ski pokret" vrlo je diskutabilna. Ima podataka koji tu tvrdnju čine dvojbenom. To je, prije svega, podatak da su neki profesori franjevci bili u gimnaziji učitelji mađarskog jezika. Zatim, svećenik Stjepan Valdec, sjećajući se svojih
đačkih dana provedenih u varaždinskoj gimnaziji, počam od šk.g. 1840/41., tvrdi da su učenici, koji bijahu hrabri i pjevahu rodoljubne pjesme hrvatske (budnice) na javnim mjestima, bili kažnjavani najstrožim kaznama i morali su napustiti gimnaziju. A sistem nastave nije mogao buditi i podsticati hrvatsku nacionalnu svijest. Samo četvorica profesora nastojahu svoju pedagošku djelatnost uskladiti sa zahtjevima narodnog preporoda: franjevci o. Henrik Hergović, o. Fortunat Pintarić i profesori svjetovnjaci Antun Rožić i Toma
Jelišević. Većina profesora podučavala je držeći se strogo okvira starog škol­skog sustava koji je davno bio uspostavljen da bi služio potrebama feudalne Hrvatske. Na žalost, više prosvjetne vlasti ne pokazivahu dovoljno odlučnostij spremnosti da na vrijeme promijene taj anakroničan sustav. Prema nared­bama bana Jelačića tek 1849. godine hrvatski je jezik postao nastavni i uveden je u nastavni plan kao obvezatan predmet. Poslije reforme, kojoj je autor austrijski ministar Thun, i koja se provodila i u Hrvatskoj, nestala je ona stara
varaždinska gimnazija, utemeljena 1636., u kojoj je nastavni jezik bio latinski. Thunova reforma dokinula je i rad franjevaca u varaždinskoj gimnaziji (1852.).

Hrčak ID: 134451

URI
https://hrcak.srce.hr/134451

[francuski]

Posjeta: 223 *