Amalgam, Vol. 6-7. No. 6-7, 2014.
Ostalo
POPULIZAM I KRIZA DEMOKRACIJE
Augustin Derado
Sažetak
U ovom radu cilj nam je u osnovnim crtama razmotriti fenomen populizma. Pritom polazimo od stajališta kako je jačanje populističkih stranaka i pokreta, te uopće radikalizaciju europskog političkog prostora potrebno sagledati u perspektivi krize demokracije i krize ekonomskog modela u Europi. Kriza demokracije prije svega je
kriza reprezentacije (Mou$ e, 2013.) i simptom stanja u kojem se mogućnosti utjecaja glasača na politički konsenzus elita smanjuju (npr. Crouch, 2007.). Populistički akteri obećavaju vratiti “ukradenu” demokraciju “narodu”, a osim značajnim razinama biračke
podrške populistima, svjedočimo i sve češćem korištenju populističkih strategija kod mnogih mainstream političkih aktera.
Populizam može ozbiljno narušavati demokratski proces i zaštitu ljudskih prava, ali i razotkriti mogućnosti za oporavak demokracije. Ne zaboravljajući na opasnosti koje populistički projekti u većoj ili manjoj mjeri nose, smatramo da ih je potrebno sagledati ne isključivo kao “opasnu smetnju” već prije svega kao ozbiljan simptom krize demokracije. Naime, populizam upućuje na slabosti modernih demokracija te na političke vrijednosti, želje i afekte građana koji ostaju bez predstavništva u političkoj areni. Populistički akteri svojom radikalizacijom politike mogu otvoriti pute k reduciranju
ekonomskih nejednakosti i uključivanju većeg broja građana kao kritičkih aktera u političku sferu, kao i djelovati prema isključivanju, širenju netolerancije i daljnjem udaljavanju populacija od demokratskih načela.
Ključne riječi
populizam; demokracija; ekonomska kriza; desni populizam; lijevi populizam
Hrčak ID:
134854
URI
Datum izdavanja:
1.10.2014.
Posjeta: 3.528 *