hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA LOKALITETA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA

Branka Vikić - Belančić

Puni tekst: hrvatski, pdf (8 MB) str. 11-34 preuzimanja: 204* citiraj
APA 6th Edition
Vikić - Belančić, B. (1996). REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA LOKALITETA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (8-9), 11-34. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/135006
MLA 8th Edition
Vikić - Belančić, Branka. "REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA LOKALITETA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 8-9, 1996, str. 11-34. https://hrcak.srce.hr/135006. Citirano 29.11.2020.
Chicago 17th Edition
Vikić - Belančić, Branka. "REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA LOKALITETA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 8-9 (1996): 11-34. https://hrcak.srce.hr/135006
Harvard
Vikić - Belančić, B. (1996). 'REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA LOKALITETA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (8-9), str. 11-34. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/135006 (Datum pristupa: 29.11.2020.)
Vancouver
Vikić - Belančić B. REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA LOKALITETA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 1996 [pristupljeno 29.11.2020.];(8-9):11-34. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135006
IEEE
B. Vikić - Belančić, "REZULTATI ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA LOKALITETA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 8-9, str. 11-34, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135006. [Citirano: 29.11.2020.]

Sažetak
SAŽETAK
Mnogobrojna ljekovita vrela u Varaždinskim Toplicama uvjetovala su i odredila termalni karakter »Aquae lasae«, a debele naslage sedre utjecale su na specifičnu terasastu konfiguraciju Topličke Gore. Povoljni položaj naselja na križištu puteva, koji su vodili u smjeru istok-zapad i sjever-jug, bio je privlačan za Ilire (Jaši), a kasnije i za Rimljane.
Kako se najjači izvor ljekovite vode nalazio u današnjem glavnom Iječilišnom parku, to je u antičko doba urbanizacija započela upravo na tom području.
U toku trideset godina sustavnih istraživanja i iskopavanja, otkriveni su dijelovi javne arhitekture kupališnog i kultnog karaktera, dok na padinama Topličkog brežuljka i na njegovu podnožju, nađeni su ostaci stambenog, trgovačkog i sajmnišnog karaktera.
Javni objekti u južnom, srednjem i sjevernom dijelu parka imali su monumentalni i reprezentativni karakter, a predstavljali su kupališne pogone, forum i Kapitolij s hramovima Jupitra, Venere i Minerve. Civilni dijelovi naselja bili su mnogo skromniji po sadržaju i načinu
gradnje, iako ne manje važni za život naselja.
Istraživanja su pokazala, da su kroz nekoliko stoljeća Rimskog carstva (I - kraja IV st.) život i izgradnja u Varaždinskim Toplicama bili vrlo intenzivni, da je važnost i korisnost ovog balneološkog centra stalno rasla, da bi postigla zavidnu razinu, osobito u doba cara Konstantina Velikog (306.-336.) kad su Aquae lasae obnovljene i postale poznate daleko izvan granica Pannonije Superior.
Mnogobrojni kameni spomenici s natpisima i s prekrasnim reljefima, od kojih su veći broj njih posvećenih Nimfama-zaštitnicama zdravlja (jedan žrtvenik posvećenje jazejskim Nimfama), dijelovi skulptura i najznačajnija mramorna statua Minerve s postamentom i natpisom, otkrivena u njezinu hramu, remek djelo iz početka 2. st., mnogobrojni arhitektonski ulomci od stupova, pilastara, kapitela i baza, te konzola, arhitrava i dr. - svi oni govore o visokom obrtničkom i
umjetničkom dometu majstora, koji su djelovali u antičkim Varaždinskim Toplicama.
Dugogodišnja tradicija ovog antičkog lokaliteta pokazuje koliki značaj su imala sumporna vrela Aquae lasae, a epigrafski spomenici otkrivaju korisnike i dedikante iz različitih dijelova rimskog carstva kao i iz različitih slojeva društva. Pored vojnih lica nižih i viših činova, državnih i upravnih činovnika, lokalnih i provincijalnih funkcionara, javljaju se i predstavnici visokog društvenog statusa, sve do carskih službenika i samih careva. Međutim, i domaći živalj dao je važan doprinos u oblikovanju svih vidova života i stvaralaštva, koji se mogu pratiti prije svega u graditeljstvu drvenih nastambi (od hrastovine) podignutih na pilotima, vrlo izduženog tlocrta, podjeljenih na četverokutne prostorije s podovima od jelovine i ognjištima.
Rezultati tridesetgodišnjih istraživanja osvjetlili su višestruki značaj ovog balneološkog i kulturnog centra, kojem su gravitirali ne samo gradovi i naselja Jugozapadne Panonije i susjednih provincija, nego gradovi i centri sa šireg područja rimskog carstva.

Hrčak ID: 135006

URI
https://hrcak.srce.hr/135006

[engleski]

Posjeta: 354 *