Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

BAROKNA BAŠTINA VARAŽDINSKIH TOPLICA S OSVRTOM NA ZAŠTITU I REVITALIZACIJU

Božena Filipan


Puni tekst: hrvatski pdf 11.958 Kb

str. 41-73

preuzimanja: 582

citiraj


Sažetak

Darovnicom hi-vatskog bana Aleksija srednjovjekovni posjed TOPLICA (TOPLISSA) postao je negdje početkom XII. st. vlasništvom Kaptola zagrebačkog. Razvoj topličke tvrde može se pratiti tek od prvog nam poznatog zapisa iz god. 1376. koji govori o neprekidnom utvrđivanju.
Početkom XV. st. to je dobro organizirano vlasteHnstvo koje u trgovištu Toplica ima osim ostalih kuća, gospodarskih zgrada i kupališta posebnu kuriju, valjda u sklopu tvrde, a krajem stoljeća
već postoji renesansni kaštel (castellum). U vrijeme turskih ratova, osobito tijekom XVI. st., prevladava renesansna fortifikacijska arhitektura: kaštel je znatno proširen obrambenim zidovima
s vanjskim kulama i opasan opkopom i nasipima. Tada je nastala i druga sakralno-fortifikacijska cjelina uz kapelu Sv. Duha. Nagodba, sklopljena između Kaptola i topličkih podanika 1612. god., pokazuje da je Zagrebački kaptol već početkom XVII. st. namjeravao poduzeti
opširne radove, i to ne .samo u kaštelu nego i u kupalištu kao i crkvama. Kaštel je temeljito popravljen i pregrađen 1617. te 1655. god. čime je zapravo započela njegova barokizacija. U barokni vlastelinski dvorac preprćivljen je 1695. god. zadržavši renesansnu osnovu i okolna utvrđenja. Želeći unaprijediti kupališnu privredu Kaptol je nastojao izgraditi novo kupalište, no kako to 1606. god. nije uspjelo, pregradnjom je osuvremenjena prastara drvena kupališna zgrada. U mjestu je postojao gostinjac, ali ugledni kupališni gosti odsjedali su u kaštelu i u kaptolskim kućama, a neki su podigli i vlastite kuće. U XVIII. St. naselje se sustavno razvija u .suvremeno kupališno mjesto, a 1779. god. sagrađena je nova »Konstantinova kupelj«. Kao patron župne crkve zagrebački kaptol zalagao
.se za obnovu i opremanje sakralnih objekata. Župna crkva barokizirana je 1761. god. a 1765. u njoj je po.stavio .svoje orgulje znameniti graditelj Antonius Roemer iz Graza. U vrijeme obnove
zagrebačke katedrale ovamo su 1884. god. premještena dva mramorna barokna oltara Francesca
Robbe. Iza obnove župne crkve barokizirana je i kapela Sv. Duha i postavljen zavjetni pil Sv.
Fabijana i Sebastijana. Obnovom starogradske barokne cjeline, a posebno restauracijom orgulja,
mogla bi se revitalizirati barokna jezgra Varaždinskih Toplica.

Ključne riječi

Hrčak ID:

135013

URI

https://hrcak.srce.hr/135013

Datum izdavanja:

5.12.1996.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.082 *