hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR

Mirjana Matijević-Sokol

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 85-90 preuzimanja: 159* citiraj
APA 6th Edition
Matijević-Sokol, M. (1996). IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (8-9), 85-90. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/135016
MLA 8th Edition
Matijević-Sokol, Mirjana. "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 8-9, 1996, str. 85-90. https://hrcak.srce.hr/135016. Citirano 20.01.2020.
Chicago 17th Edition
Matijević-Sokol, Mirjana. "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 8-9 (1996): 85-90. https://hrcak.srce.hr/135016
Harvard
Matijević-Sokol, M. (1996). 'IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (8-9), str. 85-90. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/135016 (Datum pristupa: 20.01.2020.)
Vancouver
Matijević-Sokol M. IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 1996 [pristupljeno 20.01.2020.];(8-9):85-90. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135016
IEEE
M. Matijević-Sokol, "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 8-9, str. 85-90, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135016. [Citirano: 20.01.2020.]

Sažetak
Ivan Kukuljević Sakcinski u svojoj sveobuhvatnoj i bogatoj djelatnosti na polju istraživanja i prikupljanja kulturne i povijesne baštine bavio se i epigrafikom. Otkrivao je, istraživao, obrađivao i publicirao epigrafičke spomenike od rimskih vremena do XIX. stoljeća. Rad na
epigrafičkoj baštini osmislio je i proveo kroz djelatnost »Društva za jugoslovensku povjestnicu i starine«. Svrha utemeljenja takvog društva bila je sabiranje građe na temelju koje će se moći kritički pristupiti obradi povijesti hrvatskog naroda s ciljem osvješćivanja naroda.
Preko povjerenika, a osobitim trudom Mijata Sabljara, Kukuljević je dolazio do mnogih epigrafičkih spomenika. Objavljivao ih je u svojim izvješćima sa znanstvenih putovanja, u zbirkama diplomatičkih povijesnih vrela. Zaslužan je za otkrivanje u Veneciji krstionice kneza
Višeslava i njezino pripisivanje hrvatskom kulturnom korpusu. Isto tako znanstvenicima je prvi ukazao na Bašćansku ploču i okušao se kao epigrafićar pokušavajući razriješiti taj izuzetno važan
glagoljski natpis. Posthumno je objavljeno njegovo djelo »Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah, javnih i privatnih sgradah itd. u Hrvatskoj i Slavoniji« koje sadrži 1342 natpisa na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku pisana latinicom, glagoljicom i ćirilicom. U Arhivu HAZU čuva se rukopis još jedne epigrafičke zbirke, koju je priredio za tisak, »Nadpisi istranski sa otoci Krkom, Cresom i Pagom« sa 573 natpisa, većinom iz Istre, ali i sa spomenutih otoka.

Hrčak ID: 135016

URI
https://hrcak.srce.hr/135016

[engleski]

Posjeta: 292 *