APA 6th Edition Matijević-Sokol, M. (1996). IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (8-9), 85-90. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/135016
MLA 8th Edition Matijević-Sokol, Mirjana. "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , no. 8-9, 1996, pp. 85-90. https://hrcak.srce.hr/135016. Accessed 18 Jan. 2021.
Chicago 17th Edition Matijević-Sokol, Mirjana. "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , no. 8-9 (1996): 85-90. https://hrcak.srce.hr/135016
Harvard Matijević-Sokol, M. (1996). 'IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (8-9), pp. 85-90. Available at: https://hrcak.srce.hr/135016 (Accessed 18 January 2021)
Vancouver Matijević-Sokol M. IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 1996 [cited 2021 January 18];(8-9):85-90. Available from: https://hrcak.srce.hr/135016
IEEE M. Matijević-Sokol, "IVAN KUKULJEVIC SAKCINSKI KAO EPIGRAFIČAR", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., no. 8-9, pp. 85-90, 1996. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/135016. [Accessed: 18 January 2021]
Abstracts Ivan Kukuljević Sakcinski u svojoj sveobuhvatnoj i bogatoj djelatnosti na polju istraživanja i prikupljanja kulturne i povijesne baštine bavio se i epigrafikom. Otkrivao je, istraživao, obrađivao i publicirao epigrafičke spomenike od rimskih vremena do XIX. stoljeća. Rad na
epigrafičkoj baštini osmislio je i proveo kroz djelatnost »Društva za jugoslovensku povjestnicu i starine«. Svrha utemeljenja takvog društva bila je sabiranje građe na temelju koje će se moći kritički pristupiti obradi povijesti hrvatskog naroda s ciljem osvješćivanja naroda.
Preko povjerenika, a osobitim trudom Mijata Sabljara, Kukuljević je dolazio do mnogih epigrafičkih spomenika. Objavljivao ih je u svojim izvješćima sa znanstvenih putovanja, u zbirkama diplomatičkih povijesnih vrela. Zaslužan je za otkrivanje u Veneciji krstionice kneza
Višeslava i njezino pripisivanje hrvatskom kulturnom korpusu. Isto tako znanstvenicima je prvi ukazao na Bašćansku ploču i okušao se kao epigrafićar pokušavajući razriješiti taj izuzetno važan
glagoljski natpis. Posthumno je objavljeno njegovo djelo »Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah, javnih i privatnih sgradah itd. u Hrvatskoj i Slavoniji« koje sadrži 1342 natpisa na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku pisana latinicom, glagoljicom i ćirilicom. U Arhivu HAZU čuva se rukopis još jedne epigrafičke zbirke, koju je priredio za tisak, »Nadpisi istranski sa otoci Krkom, Cresom i Pagom« sa 573 natpisa, većinom iz Istre, ali i sa spomenutih otoka.