Izvorni znanstveni članak
CRKVA U HRVATA U DOBA PETRA ZRINSKOG I FRANA KRSTE FRANKOPANA
Franjo Šanjek
Sažetak
Djelatni prostor Crkve u Hrvata u vrijeme zrinsko-frankopanske pobune vezan je uz društvenu, intelektualnu i religioznu obnovu ne samo "reliquia reliquiarum olim inclyti Regni" nego i očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata na područjima pod otomanskom
vlašću.
U zbivanjima vezanim uz zrinsko-frankopansku pobunu, protiv za Hrvate i Hrvatsku pogubne bečke politike. Crkva u Hrvata ne zauzima neki službeni stav niti se o događajima izražava kao institucija. U javnosti istupaju pojedinci, crkveni ljudi, pripadnici hijerarhije i nižeg klera, ponajčešće onog iz ruralne sredine, koji s ustanicima dijele
zabrinutost za narodnu stvar ili, naprotiv, javno ističu svoju lojalnost i odanost imperijalnoj vlasti.
Zagrebački Kaptol, kao i dio hrvatskog plemstva, s velikim nepovjerenjem gleda na najavljivani savez s Turskom, stoljetnim neprijateljem Hrvatske i kršćanstva. Niži kler s posjeda Zrinskih i Frankopana i unijati na čelu s vladikom Gabrijelom Mijakićem
zdušno podupiru ideju ustanka, dakle i samostalne Hrvatske. Župnici i kapelani najpouzdaniji su širitelji proglasa o oslobađanju od tlake i neophodna veza između ustanika i naroda, u čemu prednjače župnici Mihovil Stampfer, Matija Turina i Juraj Pipinić.
Zagrebački biskup Martin Borković postaje tragičnom figurom zbivanja. Kao branitelj Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana ne samo da ih nije uspio oteti njihovoj neumitnoj sudbini, nego je s gorčinom osjetio kako germanski orao steže hrvatske slobode. Kao banski namjesnik "in iuridicis" protestira kod generala Breunera protiv
njegovih vojnika, koji su postavljeni da "brane a ne da pljačkaju" Hrvatsku. Plemeniti starac ipak će dočekati obnovu Hrvatske uspostavom pune banske vlasti (1680.) i početak velikog rata za oslobođenje domovine (1683.) za čiju su zamisao Zrinski i Frankopan
položili svoje živote.
Ključne riječi
Hrčak ID:
135091
URI
Datum izdavanja:
5.12.2001.
Posjeta: 1.155 *