Izvorni znanstveni članak
POLITIČKE, GOSPODARSKE I KULTURNE PRILIKE VARAŽDINA U 17. STOLJEĆU
Lujo Margetić
Sažetak
Javni život Varaždina reguliran je poveljama i statutima. Kralj Andrija II. 1209. daje mu Povelju slobodnog kraljevskoga grada. Juraj Plemić izradio mu je Statut kojim je regulirao političke, gospodarske i sudbene poslove. Zapisnici gradskog poglavarstva upoznaju nas s varaždinskom svakidašnjicom: sporovima, prosvjedima, tužbama i zabranama koje izriče sud.
Politički ugled grada je na zavidnoj visini, u njemu se obavljaju banske instalacije, održavaju saborske sjednice, a njegovi zastupnici prisustvuju zajedničkim sjednicama Hrvatsko-Ugarskog sabora. Varaždin je najjača utvrda i sjedište Slavonske granice.
Sukobi s krajišnicima u Varaždinu izbijaju često - jer se krajišnici ne pokoravaju ni županijskim ni gradskim vlastima, već slušaju samo njemačkog cara. Osim s krajišnicima, varaždinski građani imaju problema i s plemstvom, koje je u XVII. stoljeću još malobrojno ali vrlo utjecajno u političkom i gospodarskom životu.
Do visokih položaja dolazi na razne načine: ističu se na bojišnicama, obavljaju gradske službe ili sklapaju brakove s bogatim plemkinjama. Sporovi grada i vlastele najčešće završavaju mirenjem jer i jedni i drugi imaju nešto zajedničko, a to je želja za gospodarskim
napretkom.
U gospodarstvu Varaždina veliku ulogu igra obrt i trgovina. U XVII. stoljeću u gradu je osnovano nekoliko cehova po uzoru na cehove zapadne Europe. Osim obrta u gradu cvjeta i trgovina. Njegove trgovce srećemo po europskim gradovima i zemljama pa i u Turskoj. Gospodarski uspon Varaždina često prekidaju požari i zarazne bolesti.
Kako bi spriječio širenje bolesti. Hrvatski sabor se pobrinuo da u zemlji budu bar dva državna liječnika, jedan u Zagrebu, a drugi u Varaždinu.
Iz zapisnika Hrvatskog sabora doznajemo da je Varaždin u XVI. stoljeću jak centar protestantizma. Želeći spriječiti njegovo širenje. Katolička crkva pobrinula se za bolju izobrazbu klera kojemu je povjerila škole i odgoj. Velika zasluga za otvaranje škola pripada isusovcima koji su u XVII. stoljeću otvorili nekoliko gimnazija u Hrvatskoj, medu kojima i varaždinsku 1636. Oci franjevci nisu zaslužni samo za škole, već i za zdravstveno prosvjećivanje
naroda. Zaslugom plemstva i svećenstva u Varaždinu je izgrađen niz lijepih sakralnih objekata: isusovačko-pavlinska crkva i samostan, obnovljena je franjevačka crkva, izgrađen Zakmardyjev konvikt, a varaždinsko plemstvo gradi palače, oblikuje arhitekturu - jednom riječju daje društveni ton gradu koji poprima izgled i navike europskih
gradova.
Ključne riječi
Hrčak ID:
135098
URI
Datum izdavanja:
5.12.2001.
Posjeta: 1.041 *