hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

POLITIČKE, GOSPODARSKE I KULTURNE PRILIKE VARAŽDINA U 17. STOLJEĆU

Lujo Margetić

Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) str. 87-104 preuzimanja: 247* citiraj
APA 6th Edition
Margetić, L. (2001). POLITIČKE, GOSPODARSKE I KULTURNE PRILIKE VARAŽDINA U 17. STOLJEĆU. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (12-13), 87-104. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/135098
MLA 8th Edition
Margetić, Lujo. "POLITIČKE, GOSPODARSKE I KULTURNE PRILIKE VARAŽDINA U 17. STOLJEĆU." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. , br. 12-13, 2001, str. 87-104. https://hrcak.srce.hr/135098. Citirano 20.09.2020.
Chicago 17th Edition
Margetić, Lujo. "POLITIČKE, GOSPODARSKE I KULTURNE PRILIKE VARAŽDINA U 17. STOLJEĆU." Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin , br. 12-13 (2001): 87-104. https://hrcak.srce.hr/135098
Harvard
Margetić, L. (2001). 'POLITIČKE, GOSPODARSKE I KULTURNE PRILIKE VARAŽDINA U 17. STOLJEĆU', Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, (12-13), str. 87-104. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/135098 (Datum pristupa: 20.09.2020.)
Vancouver
Margetić L. POLITIČKE, GOSPODARSKE I KULTURNE PRILIKE VARAŽDINA U 17. STOLJEĆU. Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin [Internet]. 2001 [pristupljeno 20.09.2020.];(12-13):87-104. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135098
IEEE
L. Margetić, "POLITIČKE, GOSPODARSKE I KULTURNE PRILIKE VARAŽDINA U 17. STOLJEĆU", Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol., br. 12-13, str. 87-104, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135098. [Citirano: 20.09.2020.]

Sažetak
Javni život Varaždina reguliran je poveljama i statutima. Kralj Andrija II. 1209. daje mu Povelju slobodnog kraljevskoga grada. Juraj Plemić izradio mu je Statut kojim je regulirao političke, gospodarske i sudbene poslove. Zapisnici gradskog poglavarstva upoznaju nas s varaždinskom svakidašnjicom: sporovima, prosvjedima, tužbama i zabranama koje izriče sud.
Politički ugled grada je na zavidnoj visini, u njemu se obavljaju banske instalacije, održavaju saborske sjednice, a njegovi zastupnici prisustvuju zajedničkim sjednicama Hrvatsko-Ugarskog sabora. Varaždin je najjača utvrda i sjedište Slavonske granice.
Sukobi s krajišnicima u Varaždinu izbijaju često - jer se krajišnici ne pokoravaju ni županijskim ni gradskim vlastima, već slušaju samo njemačkog cara. Osim s krajišnicima, varaždinski građani imaju problema i s plemstvom, koje je u XVII. stoljeću još malobrojno ali vrlo utjecajno u političkom i gospodarskom životu.
Do visokih položaja dolazi na razne načine: ističu se na bojišnicama, obavljaju gradske službe ili sklapaju brakove s bogatim plemkinjama. Sporovi grada i vlastele najčešće završavaju mirenjem jer i jedni i drugi imaju nešto zajedničko, a to je želja za gospodarskim
napretkom.
U gospodarstvu Varaždina veliku ulogu igra obrt i trgovina. U XVII. stoljeću u gradu je osnovano nekoliko cehova po uzoru na cehove zapadne Europe. Osim obrta u gradu cvjeta i trgovina. Njegove trgovce srećemo po europskim gradovima i zemljama pa i u Turskoj. Gospodarski uspon Varaždina često prekidaju požari i zarazne bolesti.
Kako bi spriječio širenje bolesti. Hrvatski sabor se pobrinuo da u zemlji budu bar dva državna liječnika, jedan u Zagrebu, a drugi u Varaždinu.
Iz zapisnika Hrvatskog sabora doznajemo da je Varaždin u XVI. stoljeću jak centar protestantizma. Želeći spriječiti njegovo širenje. Katolička crkva pobrinula se za bolju izobrazbu klera kojemu je povjerila škole i odgoj. Velika zasluga za otvaranje škola pripada isusovcima koji su u XVII. stoljeću otvorili nekoliko gimnazija u Hrvatskoj, medu kojima i varaždinsku 1636. Oci franjevci nisu zaslužni samo za škole, već i za zdravstveno prosvjećivanje
naroda. Zaslugom plemstva i svećenstva u Varaždinu je izgrađen niz lijepih sakralnih objekata: isusovačko-pavlinska crkva i samostan, obnovljena je franjevačka crkva, izgrađen Zakmardyjev konvikt, a varaždinsko plemstvo gradi palače, oblikuje arhitekturu - jednom riječju daje društveni ton gradu koji poprima izgled i navike europskih
gradova.

Hrčak ID: 135098

URI
https://hrcak.srce.hr/135098

[njemački]

Posjeta: 426 *