Stručni rad
Život i djelo Dmitrija Ivanoviča Mendeljejeva - povodom 100. obljetnice smrti
I. Esih
V. Vaščić
Sažetak
Prikazani su život i djelo D. I. Mendeljejeva s gledišta njegove uloge u razvoju kemije. Rođen u Toboljsku u brojnoj i siromašnoj obitelji 1834. godine, opterećen obiteljskim nedaćama i slabim zdravljem, završio je 1855. studij prirodnih znanosti u Sankt Peterburgu uz dodjelu zlatne medalje za izvanredan uspjeh. Godine 1855./56. radio je u srednjoj školi u Odesi. Magistrirao je 1856. u Sankt Peterburgu, gdje je 1857. izabran za privatnog docenta. U razdoblju 1859.-1861. bio je gostujući znanstvenik na Sveučilištu u Heidelbergu, gdje je istražujući ponašanje plinova pri promjenama tlaka i temperature otkrio kritičnu temperaturu ukapljivanja. Doktorirao je 1865. disertacijom o smjesama etanol/voda kojom je dokazao postojanje alkoholnih hidrata, postavši time pretečom suvremenih gledišta o solvataciji u otopinama. Iste je godine izabran za profesora na Sveučilištu u Sankt Peterburgu, gdje je radio do 1890., kada je prisilno umirovljen. Pripremajući udžbenik "Osnove kemije", Mendeljejev je 1869. otkrio da su svojstva kemijskih elemenata periodičke funkcije atomskih težina, što mu je omogućilo razradu periodnog sustava kao temelja za klasifikaciju gradiva i putokaza za razvojni rad u kemiji. Periodni sustav mu je poslužio za ispravak mnogih podataka o atomskim težinama i valentnosti elemenata kao i za predviđanje otkrića novih elemenata. Svjetska znanstvena javnost dočekala je Mendeljejevljev periodni sustav s nepovjerenjem, pa je on općenito prihvaćen tek nakon ostvarenja triju njegovih "proročanstava" otkrićem galija (1875.), skandija (1879.) i germanija (1886.). Kasnije su sukladno predviđanjima - pronađeni i drugi elementi, uključivo i transurane, pa je element s rednim brojem 101 u čast tvorcu periodnog sustava prozvan mendelevijem (1955.). Godine 1892. Mendeljejev je reaktiviran kao upravnik Ureda za mjere i utege u Sankt Peterburgu, gdje je radio do smrti na unapređenju metrologije u Rusiji. Opisana je i djelatnost kojom je Mendeljejev pridonio razvoju kemijskog inženjerstva (npr. razradom postupaka podzemnog rasplinjavanja ugljena, rafinacije nafte i proizvodnje bezdimnog baruta). Uspješno se bavio i metalurškom problematikom, agrokemijom, meteorologijom te aerodinamikom.
Ključne riječi
D. I. Mendeljejev; povijest kemije; periodni sustav; razvoj kemije i kemijskog inženjerstva
Hrčak ID:
13111
URI
Datum izdavanja:
4.4.2007.
Posjeta: 3.559 *