hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

PROSTORNO PLANIRANJE U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Zrinka Rudež ; Sveučilište u Dubrovniku
Jure Marić ; Općina Župa dubrovačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 155-174 preuzimanja: 882* citiraj
APA 6th Edition
Rudež, Z. i Marić, J. (2014). PROSTORNO PLANIRANJE U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE. Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku, (1), 155-174. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/136525
MLA 8th Edition
Rudež, Zrinka i Jure Marić. "PROSTORNO PLANIRANJE U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE." Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku, vol. , br. 1, 2014, str. 155-174. https://hrcak.srce.hr/136525. Citirano 29.03.2020.
Chicago 17th Edition
Rudež, Zrinka i Jure Marić. "PROSTORNO PLANIRANJE U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE." Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku , br. 1 (2014): 155-174. https://hrcak.srce.hr/136525
Harvard
Rudež, Z., i Marić, J. (2014). 'PROSTORNO PLANIRANJE U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE', Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku, (1), str. 155-174. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/136525 (Datum pristupa: 29.03.2020.)
Vancouver
Rudež Z, Marić J. PROSTORNO PLANIRANJE U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE. Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku [Internet]. 2014 [pristupljeno 29.03.2020.];(1):155-174. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/136525
IEEE
Z. Rudež i J. Marić, "PROSTORNO PLANIRANJE U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE", Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku, vol., br. 1, str. 155-174, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/136525. [Citirano: 29.03.2020.]

Sažetak
Neovisno o tome promatra li se kao pojava ili kao djelatnost, turizam se uz obilježje glavne gospodarske grane ističe i kao najveći “potrošač’’ prostora. To potvrđuju značajne površine zona turističke namjene u usporedbi s ukupnom površinom građevinskog područja naselja/županije, a turizam sa svojim izravnim i neizravnim učincima već od 60-ih godina prošlog stoljeća postaje glavni čimbenik u funkcionalnoj, socio-ekonomskoj, fizonomskoj i okolišnoj transformaciji litoralnog pojasa Dubrovačko-neretvanske županije, izrazito osjetljivog prostora izloženog najvećim demografskim i graditeljskim pritiscima. Nekontrolirano širenje građevinskih područja bez osiguravanja prometne i komunalne infrastrukture te nesklad s vlastitim ambicioznim turističkim očekivanjima u većini turističkih središta generira kaotično stanje, a istovremeno se uz velik broj neobnovljenih turističkih zona još uvijek pokušava rezervirati prostor za nove zone, nažalost bez kvalitetne demografske analize šireg prostora kao osnove razvoja. Sve to pokazuje da planovi uz gubitak/nedostatak interdisciplinarnog pristupa u izradbi najčešće samo iskazuju širenje građevinskog područja, a njihovu stvarnu vrijednost teško je analizirati zbog čestih izmjena legislative i nepostojanja metodologije. Definiranjem prostora kao najvažnijeg resursa, proizvoda s izraženom vrijednošću (socijalnom, ekološkom, kulturnom, ekonomskom) kako je to već i učinjeno kroz strateške dokumente EU (posebno TA 2020 i ESPON), plansko određivanje njegove namjene zapravo je način upravljanja koje bi uz stvaranje novih vrijednosti za cilj trebalo imati i održivost. Dosadašnja istraživanja upozoravaju da nedostatak metodologije i formalistički postavljen zakonodavni okvir u izradbi prostorno-planske dokumentacije, a uz nepoštovanje osnovnih planerskih kriterija (posebno usmjerenost na javni interes) i neselektivnu “legalizaciju’’ izrazito negativno utječu na prostorni i gospodarski razvoj Dubrovačko- -neretvanske županije. Stoga je cilj rada upozoriti na neizostavnu ulogu prostornog planiranja u kreiranju održivog turističkog razvoja s istodobnim i ravnomjernim razvojem sva tri sastavna elementa održivosti (ekološki, ekonomski i društveni) te u stvaranju podloge za lakšu diverzifikaciju turističke ponude.

Ključne riječi
Dubrovačko-neretvanska županija; prostorno planiranje; održivi razvoj; turizam

Hrčak ID: 136525

URI
https://hrcak.srce.hr/136525

Posjeta: 1.262 *