Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Kritika totalitarizama u časopisu Hrvatska prosvjeta (1914–1940)

Vladimir Lončarević ; Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 287 Kb

str. 467-488

preuzimanja: 1.259

citiraj


Sažetak

Časopis Hrvatska prosvjeta, navezavši se na književni časopis Prosvjeta (1892–1913), utemeljen je 1914. kao glasilo Kola hrvatskih književnika, osnovanog 1913, koje je imalo zadaću okupljati i pomagati katoličke književnike te promicati katoličku beletristiku.
Časopis je izlazio do 1940. pod uredništvom Petra Grgeca (1914), dr. Ferde Rožića (1914–1919) i dr. Ljubomira Marakovića (1919–1940). Osim poezije i kraće proze, književne i scenske kritike te prijevoda stranih pisaca objavljivani su članci o povijesnim, kulturnim, socijalnim, filozofijskim i političkim pitanjima.
Početkom 1920-ih časopis počinje intenzivnije pratiti međunarodnu politiku, kad o političkim pitanjima s raznih vidika pišu Mate Ujević, Ljubomir Maraković, Nedjeljko Subotić, Augustin Juretić, Juraj Šćetinec i dr.
Od godine 1934. redovito je dio sadržaja posvećen političkim zbivanjima, o kojima najznačajnije članke pišu Konstantin Rimarić Volinski, dr. Marije Matulić, dr. Ivan Degrel i dr. Emilio Pallua. Dio svojih prigovora usmjerili su i protiv liberalizma i masonstva, a u više članaka prisutna je kritika totalitarnih političkih filozofija i sustava, posebice nacionalsocijalizma. Prvi članak na tu temu, naslovljen »Nacionalsocijalizam«, objavljuje Volinski 1934. godine, a sljedećih godina vodeću riječ preuzimaju Matulić, Degrel i Pallua.
Marije Matulić, ujedno glavni urednik katoličkog dnevnika Hrvatske straže, 1936. i 1937. objavljuje više članaka u kojima nacionalsocijalizam i fašizam ocjenjuje kao ideologije protivne kršćanskom humanizmu.
Emilio Pallua između 1937. i 1940. piše nekoliko članaka o »njemačkom pitanju« uzimajući u obzir povijesnu genezu nacionalsocijalizma te politički, vojno, kulturno, ekonomski i religijski raščlanjuje odnos snaga između država i naroda, ne krijući sklonost prema zapadnim demokracijama unatoč brojnim kritičkim primjedbama zbog njihova odnosa prema Crkvi.
Ivan Degrel svoje političke komentare prožima filozofijskim objekcijama, posebice se baveći »njemačkim pitanjem«, a pripada krugu onih koji su prepoznali Hegelov i Nietzscheov utjecaj na stvaranje velikonijemstva i nacionalsocijalizma.
U spomenutim je člancima razvidan kritički odmak od svih totalitarizama uz zajedničku ocjenu, utemeljenu na katoličkom socijalnom i moralnom nauku te na teološkom poimanju države i povijesti, da se radi o imperijalističkim ideologijama koje će izazvati rat, prije svega zbog slabosti liberalne demokracije da ga spriječi i zbog tada nepremostivih suprotnosti između europskih sila.
Zbog obilja građe ovaj se članak većim dijelom usredotočio na propitivanje stajališta spomenutih autora o nacionalsocijalizmu.

Ključne riječi

Hrvatska prosvjeta; komunizam; nacionalsocijalizam; totalitarizam; kršćanski humanizam; Konstantin Rimarić Volinski; Marije Matulić; Emilio Pallua; Ivan Degrel

Hrčak ID:

136570

URI

https://hrcak.srce.hr/136570

Datum izdavanja:

15.2.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.187 *