Izvorni znanstveni članak

Psihijatrijski komorbiditeti u bolesnika s epilepsijom u Crnoj Gori

Slavica Vujisić ; Clinical Department of Neurology, Clinical Centre of Montenegro, Podgorica, Montenegro; Department of Neurology, School of Medicine, University of Montenegro, Podgorica, Montenegro
Sanja Vodopić ; Clinical Department of Neurology, Clinical Centre of Montenegro, Podgorica, Montenegro; Department of Biochemistry, School of Medicine, University of Montenegro, Podgorica, Montenegro
Ljiljana Radulović ; Clinical Department of Neurology, Clinical Centre of Montenegro, Podgorica, Montenegro; Department of Neurology, School of Medicine, University of Montenegro, Podgorica, Montenegro
Lidija Injac-Stevović ; Clinical Department of Psychiatry, Clinical Centre of Montenegro, Podgorica, Montenegro; Department of Psychiatry, School of Medicine, University of Montenegro, Podgorica, Montenegro

Sažetak

Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati učestalost psihijatrijskih bolesti, depresije i anksioznosti, u bolesnika s epilepsijom u Dispanzeru za epilepsije Kliničkog centra Crne Gore. Bolesnici u dobi od 18 godina i više s dijagnozom epilepsije od najmanje jedne godine uključivani su u studiju kroz šest mjeseci. Bolesnici su ispunjavali upitnik koji je uključivao podatke o spolu, dobi, obrazovanju, bračnom stanju i stupnju kontrole napadaja. Ljestvice Hamilton Depression Rating Scale (HAM-D) i Hamilton Anxiety Rating Scale (HAM-A) su korištene za procjenu prisutnosti ili odsutnosti depresije i tjeskobe. Ukupno je bilo uključeno 70 bolesnika: 52 bolesnika s parcijalnim napadajima i 18 bolesnika s generaliziranim toničko-kloničkim napadajima. Prosječna dob bolesnika je bila 37}7,92 godine. Učestalost depresije u našem uzorku je bila 32,8%, dok je učestalost anksioznosti bila 21,4%. Bolesnici s parcijalnim napadajima su bili više depresivni u odnosu na bolesnike s idiopatskim generaliziranim napadajima, koji su bili anksiozniji (p<0,01). Depresija u bolesnika s epilepsijom je bila povezana s niskim stupnjem obrazovanja, nezaposlenošću i lošom kontrolom napadaja (p<0,05). Uporaba antiepileptika je pokazala trend ka negativoj povezanosti s depresijom (p=0,005). Anksioznost je bila povezana s razinom obrazovanja i nekontroliranim napadajima (p<0,01). Nijedan od ovih psihijatrijskih poremećaja u bolesnika s epilepsijom nije bio povezan s dobi, spolom, bračnim stanjem, dobi nastupa i trajanjem epilepsije. Psihijatrijski poremećaji u bolesnika s epilepsijom su veoma česti, ali se još uvijek slabo prepoznaju. Odgovarajuće prepoznavanje i učinkovito liječenje ovih bolesti u bolesnika s epilepsijom moglo bi značajno poboljšati kvalitetu njihova života i posljedično bi moglo dovesti do bolje uspješnosti liječenja.

Ključne riječi

Epilepsija; Depresija; Anksiozni poremećaji - klasifikacija; Komorbiditet; HAM-D; HAM-A

Hrčak ID:

136740

URI

https://hrcak.srce.hr/136740

Datum izdavanja:

1.12.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.729 *