Šumarski list, Vol. 139 No. 1-2, 2015.
Izvorni znanstveni članak
ARBORIKULTURNA I DENDROEKOLOŠKA ANALIZA STANJA STABALA DIVLJEG KESTENA (Aesculus hippocastanum L.) NA PODRUČJU GRADA VELIKE GORICE
Vinko Paulić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Damir Drvodelić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Stjepan Mikac
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Goran Gregurović
; Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Zagreb
Milan Oršanić
; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U radu se analizira vitalitet, zdravstveno stanje, mehanička stabilnost i rast stabala divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) na području grada Velike Gorice. Uz pomoć vizualno kontrolne metode (Visual Tree Assessment), obavljena je arborikulturna analiza biološkog (vitalitet) i mehaničkog (statičkog) stanja starih i mladih stabala. Procjena vitaliteta obavljena je na osnovi skale od 1–5 te prema Roloffovom modelu (0–3). Korelacijska analiza klimatskih čimbenika (temperature i oborina) i indeksne kronologije stabala divljeg kestena provedena je uz pomoć programa DENDROCLIM. Istraživana mlada stabala divljeg kestena imaju slične dendrometrijske varijable (promjer i visina stabla, polumjer krošnje, udaljenost stabala), dok su kod starih stabala vidljive razlike s obzirom na lokacije koje su uvjetovane različitom starošću stabala, zahvatima ovršavanja krošanja i uvjetima staništa. Prsni promjeri starih stabala statistički se značajno razlikuju s obzirom na istraživane tri lokacije. Istraživana mlada stabla divljeg kestena u parku imaju statistički značajno veći vitalitet od onih u drvoredu, što se može protumačiti boljim ekološkim uvjetima. Najbolji vitalitet pokazuju stara stabla u parku, a najlošiji u drvoredu kod željezničkog kolodvora, dok najbolji vitalitet po Roloffu imaju stabla u Zagrebačkoj ulici, a najlošiji u parku. Prema evidentiranim simptomima i greškama drva mladih stabala utvrđeno je manje postotno učešće kod stabala u parku u odnosu na drvoredna stabla. Kod starih stabala divljeg kestena najveće postotno učešće simptoma i grešaka drva zabilježeno je u Zagrebačkoj ulici i u blizini željezničkog kolodvora, dok je manji udio evidentiran kod parkovnih stabla. Vizualno kontrolnom metodom uz dodatnu provjeru rezistografom, utvrđena su dva stara stabala koje trenutno treba ukloniti zbog narušene mehaničke čvrstoće te sigurnosti ljudi i imovine. Dendrokronološkom analizom utvrđen je velik senzibilitet u radijalnom prirastu stabala (0,08–8,17 mm). Utvrđena je značajna pozitivna ovisnost radijalnog prirasta o prosječnim količinama oborina u proljeće, dok je limitirajući učinak utvrđen za maksimalnu temperaturu zraka u proljeće.
Ključne riječi
arborikultura; vitalnost; statičko stanje stabala; divlji kesten; dendroekologija; vizualno kontrolna metoda – VTA
Hrčak ID:
137360
URI
Datum izdavanja:
28.2.2015.
Posjeta: 2.189 *