Revija za sociologiju, Vol. 37 No. 3-4, 2006.
Izvorni znanstveni članak
Hrvati u Federaciji BiH: Povezanost suživota i opraštanja s individualnom religioznošću i društveno-političkim stavovima
Antonio Dragun
Sažetak
Rad prikazuje rezultate istraživanja, provedenoga krajem 1999. godine na reprezentativnom uzorku od 1.002 odraslih ispitanika hrvatske nacionalnosti u Federaciji BiH. Na osnovu odgovora, prikupljenih Upitnikom, ispitano je kako njihov odnos prema pripadnicima drugih konstitutivnih naroda korelira s nekim individualnim značajkama i društveno-političkim stavovima. Pokazala se izrazito velika etnička udaljenost – nešto veća prema Bošnjacima nego Srbima. Kao što se očekivalo, prihvaćanje suživota negativno je povezano s etnocentričnošću ispitanika, njihovim nacionalnim identitetom, religioznošću i autoritarnim stavovima, dok je pozitivno povezano s procjenama važnosti daljnjeg ostvarivanja demokracije u zemlji, obrazovanjem ispitanika i veličinom mjesta prebivanja. Mjere etničkog odnosa slabo su povezane s individualnim ratnim iskustvom, ali iznenađuje da je više pozitivnih nego negativnih korelacija. Opraštanje “onima koji su zlostavljali i ubijali Hrvate” više podržavaju žene, religiozniji (slaba povezanost) i manje etnocentrični ispitanici, zadovoljniji općim stanjem u zemlji i koji se manje slažu s tim da su za napredak zemlje važni neki aspekti demokracije te da kršćani i muslimani vjeruju u istoga Boga. Odnos prema suživotu, kod ispitanika, nije u skladu sa stavom o oprostu.
Ključne riječi
ETNIČKA DISTANCA; OPRAŠTANJE; NACIONALNI IDENTITET; RELIGIJA; RAT; KONFLIKTI; BOSNA I HERCEGOVINA
Hrčak ID:
13216
URI
Datum izdavanja:
31.12.2006.
Posjeta: 1.986 *