Pregledni rad
Što je Vlačiću Erazmo? Biblijski humanizam Matije Vlačića Ilirika
Luka Ilić
orcid.org/0000-0002-3289-8754
; Evangelical-Lutheran Church in Württemberg, Ravensburg
Sažetak
Na luteranskog teologa Matiju Vlačića Ilirika renesansni je humanizam djelovao iz više smjerova. Vlačić se rodio u Labinu, na dijelu istarskoga poluotoka koji je u to doba bio pod vlašću Serenissime. Kao šesnaestogodišnjak otišao je u Mletke, gdje je u školi Sv. Marka proveo tri godine kao učenik istaknutoga humanista Giovannija Battiste Cipellija (Baptista Egnatius), učenjaka i prijatelja Erazma Rotterdamskoga. U tom razdoblju upoznao se, zahvaljujući svojem učitelju, s humanističkim idejama, a najvjerojatnije i s Erazmovim prijevodom Novoga zavjeta s grčkoga na latinski, objavljenim prvi put 1516.
Utjecaj erazmovskoga humanizma na mladog Vlačića nastavio se i kad je on 1539. otišao na studij u Basel. Uz Simona Grynaeusa, kod kojega je stanovao, za učitelje je imao Oswalda Myconiusa i Johannesa Oporinusa, koji su osobno poznavali Erazma. Susret s intelektualnom baštinom velikog humanista, koji je u Baselu živio i djelovao u nekoliko navrata, no najduže u razdoblju 1521-1529, bio je za mladoga studenta poput Vlačića upravo neizbježan. Naglasak u toj fazi obrazovanja na učenju biblijskih jezika, osobito hebrejskog i grčkog, pokazao se kasnije ključnim za Vlačićev rad na području biblijske egzegeze i hermeneutike. S humanizmom se Vlačić susreo i tijekom daljeg studija u Tübingenu i Wittenbergu, ponajvećma preko svojih učitelja i mentora Matije Grbića Ilirika i Philippa Melanchthona.
U članku se nastoje otkriti izvori i utjecaji različitih struja humanizma na Vlačića, i to tako što se daje potanji uvid u intelektualnu i učenjačku sredinu gradova u kojima je proveo svoje studentske godine. I kad je završio studij, u njegovu je radu naslijeđe humanističkih načela, poput poziva ad fontes, ostalo jasno prisutno, kako se pokazuje iz proučavanja nekoliko njegovih važnijih djela, najprije njegovog biblijskog komentara iz 1570. godine, Glossa Compendiaria in Novum testamentum. Vrsta humanizma koja najprikladnije obilježava Vlačića i njegov rad upravo je biblijski humanizam, temeljen na kombinaciji erazmovskoga tekstološkog pristupa te nastojanja da se u povijesno-filološki pristup uključe ne samo latinski i grčki nego i hebrejski jezik.
Ključne riječi
Renesansni humanizam; biblijski humanizam; Matija Vlačić Ilirik; Erazmo Rotterdamski; Philipp Melanchthon; Venecija; Wittenberg; protestantska reformacija
Hrčak ID:
138482
URI
Datum izdavanja:
30.4.2015.
Posjeta: 2.405 *