hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Planet na prodaju — socijalno–etičko razmatranje fenomena »grabeža zemlje«

Ivica Kelam   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9087-0314 ; 1. gimnazija Osijek, Osijek, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (170 KB) str. 101-113 preuzimanja: 299* citiraj
APA 6th Edition
Kelam, I. (2015). Planet na prodaju — socijalno–etičko razmatranje fenomena »grabeža zemlje«. Obnovljeni Život, 70. (1.), 101-113. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/138660
MLA 8th Edition
Kelam, Ivica. "Planet na prodaju — socijalno–etičko razmatranje fenomena »grabeža zemlje«." Obnovljeni Život, vol. 70., br. 1., 2015, str. 101-113. https://hrcak.srce.hr/138660. Citirano 08.05.2021.
Chicago 17th Edition
Kelam, Ivica. "Planet na prodaju — socijalno–etičko razmatranje fenomena »grabeža zemlje«." Obnovljeni Život 70., br. 1. (2015): 101-113. https://hrcak.srce.hr/138660
Harvard
Kelam, I. (2015). 'Planet na prodaju — socijalno–etičko razmatranje fenomena »grabeža zemlje«', Obnovljeni Život, 70.(1.), str. 101-113. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/138660 (Datum pristupa: 08.05.2021.)
Vancouver
Kelam I. Planet na prodaju — socijalno–etičko razmatranje fenomena »grabeža zemlje«. Obnovljeni Život [Internet]. 2015 [pristupljeno 08.05.2021.];70.(1.):101-113. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/138660
IEEE
I. Kelam, "Planet na prodaju — socijalno–etičko razmatranje fenomena »grabeža zemlje«", Obnovljeni Život, vol.70., br. 1., str. 101-113, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/138660. [Citirano: 08.05.2021.]

Sažetak
U proteklih nekoliko godina snažno je poraslo zanimanje za kupovinu ili dugoročni najam poljoprivrednoga zemljišta u državama u razvoju. Trend se dodatno ubrzao zahvaljujući krizi opskrbe hranom 2008. godine, a predvode ga strani investitori, bilo privatni bilo državni. Investitori imaju različite motive za svoje akvizicije: pojedine države investitori na ovaj način pokušavaju osigurati sigurnost opskrbe hranom za vlastito stanovništvo, privatni investitori vide u kupovini ili najmu zemlje priliku za ogromnu zaradu, a potražnja za biogorivom dodatno ubrzava ovaj trend. Pristaše tvrde kako će ove investicije blagotvorno djelovati na ekonomski razvoj zemalja domaćina te će značajno povećati proizvodnju, uz istovremeno osiguravanje opskrbe hranom na globalnoj razini. Kritičari optužuju investitore za »grabež zemlje« naglašavajući kako se time ignoriraju prava lokalnoga stanovništva koje već koristi zemlju te se istovremeno dodatno marginaliziraju već ionako ranjive skupine, mali poljoprivrednici, pastiri i autohtono stanovništvo. Oni se istjeruju sa svoje zemlje te tako ostaju bez sredstava nužnih za preživljavanje. U radu će se kritički rasvijetliti oba pristupa ovom fenomenu, koristeći se pregledom dostupne literature i izvora. Poseban naglasak stavit će se na etičku nedopustivost grabeži zemlje koja se najviše očituje kroz kršenje ljudskih prava lokalnoga stanovništva. Kroz analizu ulaganja u plantažu drveća u Mozambiku ukazat će se na etičku nedopustivost ove vrste ulaganja u zemlju.

Ključne riječi
grabež zemlje; ulaganje; ljudska prava; mirovinski fondovi; Mozambik

Hrčak ID: 138660

URI
https://hrcak.srce.hr/138660

[engleski]

Posjeta: 689 *