hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

OD ANTROPOCENTRIČNE K EKOCENTRIČNOJ ETICI

Andrej Kirn ; Fakulteta za družbene vede Univerze v Ljubljani, Ljubljana

Puni tekst: hrvatski, pdf (16 MB) str. 271-286 preuzimanja: 486* citiraj
APA 6th Edition
Kirn, A. (1992). OD ANTROPOCENTRIČNE K EKOCENTRIČNOJ ETICI. Socijalna ekologija, 1 (3), 271-286. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/138701
MLA 8th Edition
Kirn, Andrej. "OD ANTROPOCENTRIČNE K EKOCENTRIČNOJ ETICI." Socijalna ekologija, vol. 1, br. 3, 1992, str. 271-286. https://hrcak.srce.hr/138701. Citirano 16.07.2020.
Chicago 17th Edition
Kirn, Andrej. "OD ANTROPOCENTRIČNE K EKOCENTRIČNOJ ETICI." Socijalna ekologija 1, br. 3 (1992): 271-286. https://hrcak.srce.hr/138701
Harvard
Kirn, A. (1992). 'OD ANTROPOCENTRIČNE K EKOCENTRIČNOJ ETICI', Socijalna ekologija, 1(3), str. 271-286. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/138701 (Datum pristupa: 16.07.2020.)
Vancouver
Kirn A. OD ANTROPOCENTRIČNE K EKOCENTRIČNOJ ETICI. Socijalna ekologija [Internet]. 1992 [pristupljeno 16.07.2020.];1(3):271-286. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/138701
IEEE
A. Kirn, "OD ANTROPOCENTRIČNE K EKOCENTRIČNOJ ETICI", Socijalna ekologija, vol.1, br. 3, str. 271-286, 1992. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/138701. [Citirano: 16.07.2020.]

Sažetak
Sve veći ekološki problemi zahtijevaju širenje etičke regulacije čovjekova odnosa spram prirode. Tome se suprotstavlja cijela antropocentrično zasnovana europska kultura, a osobito njezina antropocentrično ograničena, agresivna ekonomija i etika. Europski etički antropocentrizam ima dva izvora: grčku kulturu i židovsko-kršćansku misao. U okviru antropocentrične etike moralnost se ograničava na ljudsku zajednicu, na zajednicu slobodnih i razumnih ljudi. Bitna ograničenost antropocentrične etike nije u tome što je ograničila polje moralnih subjekata na ljude, nego u tome što je suzila polje mogućih moralnih objekata.
Nakon drugoga svjetskoga rata, pa čak i prije, potrebu i zahtjev za novom ekološkom etikom istovremeno su izrazili američki šumarski stručnjak Aldo Leopold i njemački liječnik i humanist Albert Schweitzer. Leopoldova »etika zemlje« i Schweitzerova »etika poštivanja života« naišle su na otpor i unutar svjetovne i unutar religijske etičke tradicije. Ekološka etika ne ide samo za tim da proširi postojeće etičke norme na novo područje, već traži dublje promjene u samom razumijevanju moralnog subjekta i objekta. U praksi se počela uvoditi heteronomna ekološka etika. U budućnosti će se možda razviti i autonomna etička pozicija koja će priznati vrijednost prirodnim bićima i koja će ih zaštićivati ne samo zbog čovjekove koristi ili štete, već i poradi njihove vlastite vrijednosti.
Antropocentrizam je dao pečat i teoriji prava. Kao što su ekološki problemi promijenili i proširili etičku koncepciju, tako će se promijeniti i antropocentrički sužena doktrina prava.

Ključne riječi
antropocentrična etika; autonomna i heteronomna ekološka etika; ekocentrična etika; gospodstvo; intrinzične vrijednosti prirodnih entiteta, moralni objekt; moralni subjekt; održivi razvoj; prava prirodnih entiteta

Hrčak ID: 138701

URI
https://hrcak.srce.hr/138701

[engleski] [njemački]

Posjeta: 784 *