APA 6th Edition Halmi, A. i Laslavić, A. (2002). ANALIZA NELINEARNE DINAMIKE I NEKE OD METODA OTKRIVANJA KAOSA U DETERMINISTIČKIM SOCIJALNIM SUSTAVIMA. Socijalna ekologija, 11 (3), 217-231. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/139486
MLA 8th Edition Halmi, Aleksandar i Anita Laslavić. "ANALIZA NELINEARNE DINAMIKE I NEKE OD METODA OTKRIVANJA KAOSA U DETERMINISTIČKIM SOCIJALNIM SUSTAVIMA." Socijalna ekologija, vol. 11, br. 3, 2002, str. 217-231. https://hrcak.srce.hr/139486. Citirano 13.12.2019.
Chicago 17th Edition Halmi, Aleksandar i Anita Laslavić. "ANALIZA NELINEARNE DINAMIKE I NEKE OD METODA OTKRIVANJA KAOSA U DETERMINISTIČKIM SOCIJALNIM SUSTAVIMA." Socijalna ekologija 11, br. 3 (2002): 217-231. https://hrcak.srce.hr/139486
Harvard Halmi, A., i Laslavić, A. (2002). 'ANALIZA NELINEARNE DINAMIKE I NEKE OD METODA OTKRIVANJA KAOSA U DETERMINISTIČKIM SOCIJALNIM SUSTAVIMA', Socijalna ekologija, 11(3), str. 217-231. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/139486 (Datum pristupa: 13.12.2019.)
Vancouver Halmi A, Laslavić A. ANALIZA NELINEARNE DINAMIKE I NEKE OD METODA OTKRIVANJA KAOSA U DETERMINISTIČKIM SOCIJALNIM SUSTAVIMA. Socijalna ekologija [Internet]. 2002 [pristupljeno 13.12.2019.];11(3):217-231. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/139486
IEEE A. Halmi i A. Laslavić, "ANALIZA NELINEARNE DINAMIKE I NEKE OD METODA OTKRIVANJA KAOSA U DETERMINISTIČKIM SOCIJALNIM SUSTAVIMA", Socijalna ekologija, vol.11, br. 3, str. 217-231, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/139486. [Citirano: 13.12.2019.]
Sažetak U suvremenom prirodno–znanstvenom diskursu, posebno matematičkom i fizikalnom, jednom od najinteresantnijih tema postala je »Teorija kaosa«. No, ta tema ne pokazuje se samo interesantnom, već i vrlo značajnom u kontekstu teoretskih diskusija današnjice. Ona se s područja fizike i matematike sve više disperzira na različita područja aplikativnih društvenih znanosti, pa tako postaje jednom od najprepoznatljivijih faceta interdisciplinarnog dijaloga na početku novog milenija. Teorija kaosa, na neki način, postaje novom znanošću koja postulira neke »nove zakonitosti«, a to opet postaje predmetom najrazličitijih promišljanja sa stajališta kako »prirodnih« tako i tzv. »društveno–humanističkih znanosti«. Teorijom se kaosa sada bave mnoge teoretske discipline te provenijencije: filozofija, teologija, sociologija, politologija, ekonomija, medicina, teorija medija i novih tehnologija, književna teorija i teorija umjetnosti te socijalni rad kao aplikativna društvena znanost.Teorija kaosa postaje tako svojevrsnom paradigmom u promišljanju suvremenosti, kao i civilizacijske razuđenosti, otjelotvorene u multikulturalnom svijetu današnjice. U mnoštvu različitih diskursa, odnosno jezičnih igara poststrukturalizma i postmodernizma, s kojima smo suočeni u epohi raspada tradicionalnog poimanja svijeta kao racionalno uređenog »kozmičkog« prostora i teoretski jezik filozofije pokazuje se jednako primjerenim za promišljanje teorije kaosa.