Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.3935/ljsr.v22i1.25
RESTORATIVNA PRAVDA U ZATVORIMA. “OPREZ PRI ULASKU”
Leo Van Garsse
; Ghent University Department of Social Welfare Studies, Ghent, Belgium
Sažetak
Tijekom proteklih desetljeća pojam restorativnog pritvora postao je vrlo popularan među kreatorima politike i znanstvenim radnicima. Promicatelji restorativne pravde takav razvoj mogu smatrati golemim napretkom u pomaku s odmazde i osvete na humaniji pristup izvršenju kazne. U stvarnosti, restorativna se pravda mnogo godina bori s neugodnim jazom između njezinih dalekosežnih ideoloških obećanja uvođenja promjene u paradigme kaznenog pravosuđa s jedne strane i, s druge strane, s nedostatkom prakse koja nadilazi razinu mjera diverzije, to jest odvraćanja (eng. diversion) u slučajevima maloljetničkog kaznenog djela. Nedvojbeno, iznenadni pristup zatvorskoj populaciji prilika je da se potencijal restorativne pravde pokaže točno u takvim slučajevima kojima je izvorno namijenjena, odnosno situacijama u kojima će formalnost tradicionalnog postupka vjerojatno obeskrijepiti subjektivne potrebe za informacijama, komunikacijom i povratom dostojanstva uključenih osoba. Međutim, kratka povijest restorativne pravde jasno pokazuje rizik od kooptacije, zbog čega se ona pretvara u opravdanje starih paradigmi kaznenog pravosuđa umjesto da uvodi nove. Autor ovoga članka dugi je niz godina blisko uključen u razvoj posredovanja (medijacije) između žrtve i počinitelja te restorativne pravde u Belgiji. On je tek djelomice sklon predstojećem restorativnom pritvoru. Umjesto toga, napominje da su malobrojni programi restorativne pravde koji su uvedeni u kaznionice uglavnom oni koji se usredotočuju na moral počinitelja, podizanjem svijesti o žrtvi. U isto vrijeme, selektivno odabrana žrtva nije zapravo konkretna osoba s pomiješanim i kritičkim osjećajima koja razvija svoja stajališta, nego po mogućnosti stereotip ranjive osobe koja pati i koja je pogodan predmet zaštite i brige. Za restorativnu se pravdu nikada nije tvrdilo da je objektivna. Ipak, u kakvoj bi vrsti pedagogije restorativna pravda željela igrati ulogu? Ovaj je članak molba za radikaliziranjem kritičkog potencijala restorativne pravde; hotimice je usmjeren ne samo na intimne potrebe uključenih strana, nego i na paradoksalni kontekst samodefiniranog „restorativnog pritvora“ u kojem se navodno one rješavaju.
Ključne riječi
Restorativni pritvor; odgovornost; participativna pravda; kooptacija; demokratsko građanstvo
Hrčak ID:
139958
URI
Datum izdavanja:
1.6.2015.
Posjeta: 2.370 *