Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20302/NC.2015.24.1

Prilog poznavanju biljne raznolikosti i nešumskih stanišnih tipova subalpskog pojasa Troglava i njegove okolice (masiv Dinare u širem smislu riječi)

Dario Hruševar orcid id orcid.org/0000-0002-8776-9685 ; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Botany with the Botanical Garden, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia
Božena Mitić orcid id orcid.org/0000-0002-0589-4248 ; University of Zagreb, Faculty of Science, Department of Botany with the Botanical Garden, Marulićev trg 9a, HR-10000 Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 5.379 Kb

str. 1-17

preuzimanja: 1.206

citiraj


Sažetak

U graničnom području između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine smjestio se Troglav, najveća i najviša planina središnjih Dinarida. Florističko istraživanje nešumskih staništa subalpinskog pojasa Troglava, s kratkim osvrtom na vegetaciju, provedeno je u srpnju 2011. g. Zabilježena je 151 svojta vaskularne flore razvrstana u 48 porodica. Značajnijim udjelom vrsta ističu se porodice: Poaceae (9,9%), Asteraceae (9,3%), Rosaceae (8,6%), i Fabaceae (7,6%). Analiza životnih oblika ukazuje na izrazitu dominaciju hemikriptofita, a fitogeografska analiza ukazuje na relativnu prevlast euroazijskog flornog elementa. Jedanaest je svojti endemično. U radu je analizirano pet stanišnih tipova s Dodatka I Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore: 6170 Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci, 62A0 Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae), 6230 *Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama, 4070 *Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum) i 4060 Planinske i borealne vrištine, ali i oni stanišni tipovi koji nisu uključeni u ekološku mrežu Europske unije Natura 2000, poput zajednica šumskih čistina (red Atropetalia), nitrofilna i skiofilna vegetacija (red Lamio albi-Chenopodietalia boni henrici) te pretplaninskih zajednica visokih zeleni (red Adenostyletalia). S obzirom da današnji izostanak ljudske djelatnosti na Troglavu omo-gućuje odvijanje prirodnih procesa sukcesije, bilo bi poželjno podržati ekstenzivno stočarenje u svrhu očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti.

Ključne riječi

Bosna i Hercegovina; Dinara; ekološka mreža; flora; Hrvatska; Natura 2000; staništa; Troglav; vegetacija

Hrčak ID:

140214

URI

https://hrcak.srce.hr/140214

Datum izdavanja:

30.6.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.196 *