hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kapucinski red u Dubrovniku, U povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja

Vinicije B. Lupis ; Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” Dubrovnik

Puni tekst: hrvatski, pdf (267 KB) str. 252-279 preuzimanja: 718* citiraj
APA 6th Edition
Lupis, V.B. (2015). Kapucinski red u Dubrovniku, U povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja. Crkva u svijetu, 50 (2), 252-279. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/141342
MLA 8th Edition
Lupis, Vinicije B.. "Kapucinski red u Dubrovniku, U povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja." Crkva u svijetu, vol. 50, br. 2, 2015, str. 252-279. https://hrcak.srce.hr/141342. Citirano 12.05.2021.
Chicago 17th Edition
Lupis, Vinicije B.. "Kapucinski red u Dubrovniku, U povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja." Crkva u svijetu 50, br. 2 (2015): 252-279. https://hrcak.srce.hr/141342
Harvard
Lupis, V.B. (2015). 'Kapucinski red u Dubrovniku, U povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja', Crkva u svijetu, 50(2), str. 252-279. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/141342 (Datum pristupa: 12.05.2021.)
Vancouver
Lupis VB. Kapucinski red u Dubrovniku, U povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja. Crkva u svijetu [Internet]. 2015 [pristupljeno 12.05.2021.];50(2):252-279. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141342
IEEE
V.B. Lupis, "Kapucinski red u Dubrovniku, U povodu 100. obljetnice njihove postojane nazočnosti i djelovanja", Crkva u svijetu, vol.50, br. 2, str. 252-279, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141342. [Citirano: 12.05.2021.]

Sažetak
Kapucinski red, kao plod kasnijeg razvoja franjevačkog redovni-šta, na teritoriju Dubrovačke Republike nije naišao na plodno tlo, jer
je državni teritorij već bio pokriven mrežom franjevačkih samostana,
organiziranih u posebnoj Dubrovačkoj provinciji; isto tako, Republika
nije mogla tolerirati djelovanje reda čije se sjedište nalazi na teritoriju druge države. Jedini presedan na području Dubrovačke Republike
bilo je djelovanje Isusovačkog reda. Ipak, arhivskim je istraživanjem
utvrđen pokušaj gradnje kapucinskog samostana u Dubrovniku, u
koji su bili uključeni ugledni dubrovački vlastelini i brodovlasnici. Prvi
pokušaj utemeljenja kapucinskog samostana od strane neimenovanih
dubrovačkih građana potječe iz godine 1541.; drugi, također neuspio,
zabilježen je godine 1587., ali ovaj put novčano potpomognut uglednim imenimaa dubrovačkog plemstva i trgovaca.
Dubrovčani koji su djelovali među kapucinima bili su malobrojni, rijetki su oni koji su ostali zabilježeni u dubrovačkoj povijesti. Najistaknutije ime među kapucinima iz Dubrovnika je Mihovil (Miho)
Arkanđel Boždarević (1654.-1729.). Kapucini su kao misionari djelovali u Dubrovniku tijekom XIX. stoljeća. U mjesecu studenome 1875.
u Dubrovniku je osmodnevne pučke misije vodio o. Roberto Menini,
rodom Splićanin. On je osmodnevnu duhovnu obnovu stavio pod zagovor Gospe Presvetog Srca Isusova. Kao vrstan propovjednik oduševio je Dubrovčane za tu pobožnost i predložio im je da na spomen duhovne obnove nabave Gospin kip, što se i zbilo. Danas se taj kip čuva na baroknom oltaru altarista Giuseppea Sardija u franjevačkoj crkvi Male braće u Dubrovniku. Nastojanjem dubrovačkog biskupa Josipa Marčelića ocima kapucinima predano je svetište Gospe od Milosrđa na Lapadu godine 1913., uz koje se utemeljuje kapucinski samostan. Gospa od Milosrđa i oci kapucini postali su sinonimom za marijansku pobožnost i svetište pomoraca, koji su u ovoj crkvi ostavili brojne zavjetne darove.

Ključne riječi
kapucini; Dubrovnik; Trebinjska biskupija; Gospa od Milosrđa; biskup Josip Marčelić

Hrčak ID: 141342

URI
https://hrcak.srce.hr/141342

[engleski]

Posjeta: 1.010 *