hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi

Marko Dragić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-5362-6814 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Puni tekst: hrvatski, pdf (204 KB) str. 303-323 preuzimanja: 678* citiraj
APA 6th Edition
Dragić, M. (2015). Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Crkva u svijetu, 50 (2), 303-323. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/141351
MLA 8th Edition
Dragić, Marko. "Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi." Crkva u svijetu, vol. 50, br. 2, 2015, str. 303-323. https://hrcak.srce.hr/141351. Citirano 14.05.2021.
Chicago 17th Edition
Dragić, Marko. "Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi." Crkva u svijetu 50, br. 2 (2015): 303-323. https://hrcak.srce.hr/141351
Harvard
Dragić, M. (2015). 'Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi', Crkva u svijetu, 50(2), str. 303-323. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/141351 (Datum pristupa: 14.05.2021.)
Vancouver
Dragić M. Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Crkva u svijetu [Internet]. 2015 [pristupljeno 14.05.2021.];50(2):303-323. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141351
IEEE
M. Dragić, "Silvestrovo u hrvatskoj tradicijskoj kulturi", Crkva u svijetu, vol.50, br. 2, str. 303-323, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141351. [Citirano: 14.05.2021.]

Sažetak
Sveti je Silvestar I. kao biskup proživio mnogobrojna mučenja i
pogubljenja kršćana. Godine 313. krstio je rimskoga cara Konstantina
I. Velikog, a car je te godine kršćanstvo proglasio slobodnom religijom.
Spomendan svetoga Silvestra je 31. prosinca, a Hrvati taj dan
nazivaju Silvestrovo i u Dalmaciji Savistrovo. U stručnoj i znanstvenoj
literaturi, međutim, o tom je danu napisano svega nekoliko rečenica.
Stoga se u radu navode i multidisciplinarno interpretiraju legende o
svetom Silvestru i njegovu krštenju cara Konstantina I. Velikog, te
više od dvadeset izvornih terenskih zapisa običaja, obreda, ophoda,
vjerovanja, proricanja i koledarskih ophoda te pjesama vezanih uz
Silvestrovo u kulturnoj baštini Hrvata. Ti su zapisi nastajali od 2007.
do 2013. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni Hercegovini. Od dvadesetak kazivačica i kazivača najstarija kazivačica rođena je 1921.
godine, samo dvoje kazivača mlađi su od šezdeset godina, a svi ostali
stariji su od osamdeset godina. To nas upozorava i obvezuje na zapisivanje i snimanje primjera kulturne baštine prije negoli to blago naših predaka zaborav zauvijek otrgne od nas i naših pokoljenja. Navedeni primjeri imaju iznimno socijalno i estetsko značenje.

Ključne riječi
vjerski obredi; ophodi; apotropejski obredi; koledarski ophodi i pjesme; proricanja

Hrčak ID: 141351

URI
https://hrcak.srce.hr/141351

[engleski]

Posjeta: 1.344 *