hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

IZMEĐU ONTOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE OPASNOSTI: MARTIN HEIDEGGER I »USUDA BITI«*

Andrej Kirn ; Fakultet društvenih znanosti, Ljubljana

Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) str. 331-341 preuzimanja: 139* citiraj
APA 6th Edition
Kirn, A. (1998). IZMEĐU ONTOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE OPASNOSTI: MARTIN HEIDEGGER I »USUDA BITI«*. Socijalna ekologija, 7 (4), 331-341. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/141657
MLA 8th Edition
Kirn, Andrej. "IZMEĐU ONTOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE OPASNOSTI: MARTIN HEIDEGGER I »USUDA BITI«*." Socijalna ekologija, vol. 7, br. 4, 1998, str. 331-341. https://hrcak.srce.hr/141657. Citirano 28.11.2020.
Chicago 17th Edition
Kirn, Andrej. "IZMEĐU ONTOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE OPASNOSTI: MARTIN HEIDEGGER I »USUDA BITI«*." Socijalna ekologija 7, br. 4 (1998): 331-341. https://hrcak.srce.hr/141657
Harvard
Kirn, A. (1998). 'IZMEĐU ONTOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE OPASNOSTI: MARTIN HEIDEGGER I »USUDA BITI«*', Socijalna ekologija, 7(4), str. 331-341. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/141657 (Datum pristupa: 28.11.2020.)
Vancouver
Kirn A. IZMEĐU ONTOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE OPASNOSTI: MARTIN HEIDEGGER I »USUDA BITI«*. Socijalna ekologija [Internet]. 1998 [pristupljeno 28.11.2020.];7(4):331-341. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141657
IEEE
A. Kirn, "IZMEĐU ONTOLOŠKE I ANTROPOLOŠKE OPASNOSTI: MARTIN HEIDEGGER I »USUDA BITI«*", Socijalna ekologija, vol.7, br. 4, str. 331-341, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141657. [Citirano: 28.11.2020.]

Sažetak
Prilog se bavi četirima problemima: Heideggerovom maksimom »pustiti bivajuće biti«, dilemama egalitarnog i neegalitarnog biocentrizma, aktivizmom i voluntarizmom nasuprot pasivizma te pitanjem, predstavlja li ekološka etika paradigmatski obrat u etičnoj tradiciji.
Heideggerovu je mišljenju u stvari tuđa ekološka etika, jer za Heideggera postavljanje nečega kao vrijednost, pa neka je vrednovanje i pozitivno, znači samo proširivanje subjektiviranja bivajućeg, da je bivajućem dozvoljeno biti samo kao objekt čovjekova štovanja. Potpuna etična jednakovrijednost života vodila bi u antihumanizam. Umjereni, meki vrijednosni biocentrizam traži samo da moralno uvažavamo dobrobit drugih bića, a ne samo ljudi. Ako ekološka etična svijest postane prevladavajuća, izazvat će i iznuditi realne društvene i tehnološke promjene. Ekološka etika predstavlja paradigmatski obrat u dosadašnjoj etičnoj tradiciji i nije samo proširenje etičnih načela na novo područje.

Ključne riječi
bivajuće; genetička tehnologija; ekološka etika; egalitarni i neegalitarni biocentrizam; voluntarizam

Hrčak ID: 141657

URI
https://hrcak.srce.hr/141657

[engleski] [njemački]

Posjeta: 271 *