hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Jezičnopovijesni i računalnojezikoslovni aspekti opisa i normiranja pisanja vodoravnih crta u hrvatskome jeziku

Tomislav Stojanov   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6972-6518 ; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 127-161 preuzimanja: 552* citiraj
APA 6th Edition
Stojanov, T. (2015). Jezičnopovijesni i računalnojezikoslovni aspekti opisa i normiranja pisanja vodoravnih crta u hrvatskome jeziku. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 41 (1), 127-161. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/141876
MLA 8th Edition
Stojanov, Tomislav. "Jezičnopovijesni i računalnojezikoslovni aspekti opisa i normiranja pisanja vodoravnih crta u hrvatskome jeziku." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 41, br. 1, 2015, str. 127-161. https://hrcak.srce.hr/141876. Citirano 30.10.2020.
Chicago 17th Edition
Stojanov, Tomislav. "Jezičnopovijesni i računalnojezikoslovni aspekti opisa i normiranja pisanja vodoravnih crta u hrvatskome jeziku." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 41, br. 1 (2015): 127-161. https://hrcak.srce.hr/141876
Harvard
Stojanov, T. (2015). 'Jezičnopovijesni i računalnojezikoslovni aspekti opisa i normiranja pisanja vodoravnih crta u hrvatskome jeziku', Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 41(1), str. 127-161. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/141876 (Datum pristupa: 30.10.2020.)
Vancouver
Stojanov T. Jezičnopovijesni i računalnojezikoslovni aspekti opisa i normiranja pisanja vodoravnih crta u hrvatskome jeziku. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje [Internet]. 2015 [pristupljeno 30.10.2020.];41(1):127-161. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141876
IEEE
T. Stojanov, "Jezičnopovijesni i računalnojezikoslovni aspekti opisa i normiranja pisanja vodoravnih crta u hrvatskome jeziku", Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol.41, br. 1, str. 127-161, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/141876. [Citirano: 30.10.2020.]

Sažetak
Rad opisuje jedan od dvaju interpunkcijskih znakova (središnje crte i navodnici) koji bitno odstupaju od odnosa jednoga znaka za jedno (unikodno) značenje. Dok navodnici imaju višestruke grafeme (točnije, osam) za jedno značenje, središnje crte najčešće imaju dva grafema (kraća i dulja crta) koja pokrivaju čak 11 (unikodnih i latiničnih) crtnih znakova. Dok je kriterij crtne duljine tradicionalno visoko istaknut u pravopisnim priručnicima, u predstavljenoj se kategorizaciji on nalazi tek na šestoj hijerarhijskoj razini. Osim što su u međuvremenu standardizirana dva nova unikodna crtna znaka (two-em dash i three-em dash, Unicode 6.1, siječanj 2012.), drugačija metodologija i uspoređivanje jezičnopovijesnoga i računalnojezikoslovnoga aspekta proširila je spoznaje o crtnim znakovima u hrvatskome jeziku o kojima je pisano u Portada i Stojanov (2009). Predstavlja se kategorizacija osjetljiva na dihotomiju grafičkoga prikaza i značenja koja sve crtne znakove dijeli u pet hijerarhijskih razina. Između 44 unikodna vodoravna i neprekinuta crtna znaka, podjelom prema tipu, vremenu, funkciji, smjeru i visini, došlo se do 11 latiničnih suvremenih pismovnih vodoravnih središnjih znakova među kojima svaki latinični jezik odabire svoje crtne znakove. Svim se crtnim unikodnim grafemima opisalo značenje i uporaba. S druge strane, crtni se znakovi promatraju u kroatističkoj jezičnopovijesnoj pravopisnoj perspektivi. U odnosu na bogati repozitorij unikodno standardiziranih crtnih znakova utvrdilo se da je pravopisna norma bitno redukcijska. Pravopisno normiranje crtnih znakova podijelilo se u dva razdoblja i tri skupine, ovisno o grafemskome obliku (prva i druga generacija pravopisnih pri ručnika) i nazivlju (prijestandardna faza i dva standardna smjera normiranja ovisno o prihvaćanju terminoloških parova spojnicacrtica i crticacrta). Na temelju jezičnopovijesnoga i računalnojezikoslovnoga poredbenog istraživanja te na temelju supostavljanja unikodne standardizacije crtnih znakova pravopisnoj tradiciji opisa središnjih crta željelo se ukazati na (i) potrebu za širim i interdisciplinarnim pristupom opisa pisane jezične prakse, (ii) nedovoljnost opisa školske razine pravopisnih priručnika za suvremeno pisanje, kao i na (iii) nedostatnost postojeće kroatističke kodifikacije obaju terminoloških smjerova. Da bi se pravopisni priručnici mogli nazvati znanstveno utemeljenim djelima, u znatnijoj bi mjeri trebali opisati računalno pisanje i na razini interpunkcije uvesti razlikovanje znaka i grafema. Jedno od takvih mjesta opisa prema kojima bi pravopisi mogli unaprijediti svoju tehnološku suvremenost jest pitanje pisanja spojnice na početku prelomljena retka o čemu se iznijelo osam argumenata za odbacivanje aktualne tradicije. Raščlamba je pokazala da ima opravdanosti da se crtna kodifikacija temelji na trima ili četirima znakovima koji se iz 11 unikodnih latiničnih znakova svode uspostavljanjem osnovnih skupina središnjih crta, radno nazvanih c1, c2, c3 i c4 kao najkraća, srednje duga, duga i jako duga središnja crta.

Ključne riječi
hrvatski jezik; pravopis; jezikopis; unikod; crta; spojnica; crtica

Hrčak ID: 141876

URI
https://hrcak.srce.hr/141876

[engleski]

Posjeta: 815 *